Mlada riječka autorica Arijana Grginčić predstavila je u Galeriji O.K. svoj samostalno objavljen roman “Daždbogova djeca”, povijesni fantasy koji spaja slavensku i nordijsku mitologiju s poviješću Vikinga i srednjovjekovne Kijevske Rusi. Roman od 325 stranica objavljen je u vlastitoj nakladi, a namijenjen je mladima i odraslima koji vole pustolovne priče, mitologiju i povijesnu fantastiku.

U središtu radnje nalazi se Vasilisa, djevojka koja nakon razaranja svojega sela kreće na putovanje sa skupinom Sjevernjaka u potrazi za mitskom Lokomorijom. Na tom putu susreće bića iz slavenske mitologije poput lešija, domovoja i rusalki, dok se stvarne povijesne osobe i događaji isprepliću s fantastičnim elementima.

Kako je autorica istaknula tijekom predstavljanja, roman nije zamišljen samo kao pustolovna priča, nego i kao svojevrsno istraživanje slavenske duhovne baštine. Posebno ju je inspirirala simbolika starih običaja koji su, premda često zaboravljeni, u različitim oblicima opstali do danas. Među njima su zvonjava, paljenje krijesova ili drugi obredi kojima se, prema narodnom vjerovanju, tjera tama i priziva svjetlo.

Velik dio rada posvetila je proučavanju različitih inačica slavenskih mitova, svjesna da isti bogovi i predaje u različitim krajevima imaju različita tumačenja. Upravo zato u romanu nije nastojala ponuditi jedinstvenu verziju mitologije, nego stvoriti vlastiti književni svijet utemeljen na povijesnim izvorima i narodnoj predaji.

Naslov romana odnosi se na Dažboga, jednog od najvažnijih bogova slavenskog panteona, povezanog sa suncem i svjetlošću. Autorica je pojasnila kako ju je inspirirala predaja prema kojoj su se istočni Slaveni u nekim izvorima nazivali “Dažbogovom djecom“, što je postalo simbolična okosnica romana i potrage glavne junakinje za vlastitim identitetom.

Autorica je tijekom razgovora otkrila i da joj je prirodnije pisati ženske protagonistice. “Ja sam žena pa mi je lakše pisati iz perspektive žena i o ženama. To nije nikakva feministička izjava, nego jednostavno tako najlakše gradim likove”, rekla je, dodajući kako u svojim pričama nastoji izbjeći stereotipne junakinje. Iako u romanu važnu ulogu imaju i ratnici Sjevera, priznaje da joj je glavni muški lik i dalje veći autorski izazov.

Govoreći o procesu pisanja, izdvojila je Agnes kao lik koji joj je bilo najzanimljivije stvarati. Riječ je o djevojci koja napušta poganski svijet i prihvaća kršćanstvo, čime unosi drukčiju perspektivu u priču i razbija pojednostavljene podjele na “dobre” i “loše”. “Psihološki mi je bila najzahtjevnija jer stoji i na jednoj i na drugoj strani”, istaknula je autorica, najavljujući da će upravo Agnes imati još važniju ulogu u nastavku romana.

Osim proze, Arijana Grginčić piše i poeziju, no ističe da su joj ta dva književna izraza posve različita. Dok kroz fantasy gradi nove svjetove nadahnute poviješću i mitologijom, poezijom, kaže, izravnije progovara o suvremenosti, ratu, prijateljstvu i osobnim iskustvima.

Roman “Daždbogova djeca” donosi kombinaciju pustolovine, povijesti i mitološke baštine, a istovremeno pokazuje da slavenske predaje nude neiscrpnu inspiraciju suvremenoj književnosti.