Pred nama je još jedna Noć knjige, koja će se ove godine protegnuti na dane od 22. do 25. travnja. Podsjetimo, riječ je o manifestaciji pokrenutoj 2012. godine, kako bi se, bez zatvaranja očiju pred često nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja). Noć knjige pokrenuta je na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, kojima su se u organizaciji pridružili partneri: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena te Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, a od 2018. godine u pripremi manifestacije sudjeluje i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja, a proglašen je 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Riječ je o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO, u suradnji s međunarodnim organizacijama koje predstavljaju tri glavna sektora knjižne industrije – izdavače, knjižare i knjižnice, odabire jedan grad kao svjetsku prijestolnicu knjige (World Book Capital ove je godine Guadalajara). Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, medije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava. Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1996. godine, a u spomen na Marka Marulića, koji je toga dana 1501. godine dovršio svoju »Juditu«.

U ovogodišnjoj Noći knjige sudjeluje 150 narodnih knjižnica, više od stotinu knjižara, antikvarijata i nakladnika, 300 škola, vrtića, fakulteta i drugih ustanova kao i kazališta, mjesnih odbora, učeničkih domova, domova za starije osobe, kulturnih centara, pisaca, umjetnika i raznih drugih kreativaca. Sudionici Noći knjige družit će se s knjigom i u zatvorima, dvorcima, kafićima, vlakovima…

Noć knjige ove godine propitkuje slobodu i knjigu kao prostor slobode, što je i tema mnogih događanja tijekom trajanja manifestacije. Sudionici će se slobodom baviti u čitavoj lepezi njezinih mogućih interpretacija – od cenzure i autocenzure do kritičkog mišljenja i pjesničke slobode. Velik broj programa bit će posvećen i dvjema značajnim obljetnicama – 400. godišnjici rođenja francuskog književnika Molièrea te 100. obljetnici rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica Vesne Parun.

Svečano otvorenje Noći knjige je danas u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će biti predstavljeni i najnoviji rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj. Organizatori najavljuju zanimljive rezultate, a dok ih ne doznamo možemo se prisjetiti onih lanjskih.

Tada je agencija Kvaka tradicionalno donijela zaključke o tome što, kako i koliko smo prethodne godine čitali te koje smo knjige kupovali. Prema istraživanju, u 2021. je 45 posto ispitanika anketiranih uživo pročitalo barem jednu knjigu, što je bio blagi pad s obzirom na 49 posto 2020. godine. Ako se taj broj još malo izanalizira, dolazi se do podatka da je čitanost veća kod žena (52 posto), visokoobrazovanih osoba (73 posto), boljestojećih kućanstava (59 posto) te stanovnika Istre i Kvarnera (57 posto).

Statistiku su poboljšali ispitanici koji su svoje odgovore ponudili online putem – među njima čitanost je 82 posto. Ipak, navike obje vrste ispitanika su slične – može se zaključiti da su svi ispitani pročitali jednu do tri knjige u prethodnoj godini. Kad je riječ o pandemiji, rezultati su pokazali da je najveći broj onih na čije čitalačke navike nije utjecala. Većina nas nastavila je čitati u istoj mjeri kao prije (48 posto), dok ostali nisu niti počeli (15 posto).