ZAGREB Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja označava početak, a 120. obljetnica rođenja Miroslava Krleže 7. srpnja kraj 2. festivala Miroslav Krleža u Zagrebu, najavljenog na jučerašnjoj konfrenciji za novinare na lokaciji održavanja festivala – Krležinu Gvozdu.

Agramerski prolaznici

Otvorenje festivala pripalo je programu »Krleža – Agramerski prolaznici« autora Gorana Matovića, čija je temeljna ideja razgovor kroz fragmente Krležina djela. Prema autoru, polemičnost je osnovica Krležina odnosa prema svijetu, a dijalog o Krleži i s Krležom ono je što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću. U programu sudjeluju: Olga Pakalović, Goran Matović, Ecija Ojdanić, Boris Svrtan, Goran Grgić, Ivan Colarić, Neven Šverko, Mario Igrec i studenti Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba. 

Razgovori u Krležinom vrtu

Srijeda donosi dva programa. Knjiga »S Krležom iz dana u dan I i II«, dnevnički zapisi Enesa Čengića priređivačice Silvane Čengić Voljevice, bit će predstavljena u podne, da bi u večernjim satima ponovno bila izvedena »Miroslav Krleža, Evropa danas: glasovi, pojave, lica, osobe«. 

   Nacionalna i sveučilišna knjižnica ugostit će pak izložbu »Europski Krleža«, čije će svečano otvorenje biti u četvrtak u 12 sati. Izložba propituje Krležin kozmopolitizam iznoseći pred javnost djela vezana uz europske teme i širinu Krležina intelektualnog interesa. 

   Izložba će biti i u Muzeju grada Zagreba, i to »Portreti Miroslava Krleže«, od najstarijih iz 1918. godine Ljube Babića, zatim skulpture Antuna Augustinčića, Ivana Lesiaka, Mire Vuce, Marije Ujević, crteža Josipa Vanište i drugih, a prvi put bit će uopće izložen Krležin Autoportret iz 1928. godine. 

   U četvrtak na redu su Castellice, originalan program Mani Gotovac, u kojem će nastupiti glumice koje su utjelovile taj intrigantan Krležin lik, pa tako čak i Bela Krleža, tonskim zapisom iz 1949. godine. 

   Znanstveni skup u povodu 120. obljetnice Krležina rođenja organizira u sklopu festivala Hrvatsko društvo pisaca u svojem prostoru u Basaričekovoj ulici u petak, a istoga dana bit će na Gvozdu dramatizacija »Izleta u Rusiju«, redatelja Jovana Ćirilova. 

Negacijski šok

Posljednji dan Festivala, ujedno datum obljetnice rođenja, počinje rano ujutro glazbeno-scenskim progamom »Krležine adrese«, nastavlja se gastronomsko-nadrealističkim susretom »Doručak kod Krleže«, a završava »mađarskim Krležom«: premijerom »U agoniji«, Kulturnog centra Veszprém i Kazališta Pet fi, a u režiji Jánosa Dömölkyja. 

   Goran Matović je na konferenciji istaknuo da je ovo sigurno najveće okupljanje oko Krleže ikada, a riječi hvale programu nije štedio ni Igor Mandić. Za Matovića je i Krleža žrtva svoje veličine. 

   – A. B. Šimić, Tin Ujević, Miroslav Krleža… svi ljudi koji su postali znakovima ove kulture žive u zaboravu. Krležu se možda nešto više izvodi i čita, ali on je oduvijek bio i jest problem i za »lijeve« i za »desne« – istaknuo je Matović, rekavši i da je Krleža u 20. stoljeću izazvao negacijski šok, znajući reći »ne« i jednima i drugima.