Pregled

Nova izdanja i festivali. Što je obilježilo hrvatsku književnu scenu u 2023.

Hina

Neva Zganec/PIXSELL

Neva Zganec/PIXSELL

Na 45. Međunarodnom sajmu knjiga Interliberu se u prvoj polovici studenoga predstavilo više od 300 izlagača



Hrvatsku književnu scenu, uz mnoga nova izdanja, obilježio je niz književnih festivala i sajmova s vrhuncem na 45. Interliberu, a tradicionalno je dodijeljen i niz nagrada.


Na 45. Međunarodnom sajmu knjiga Interliberu se u prvoj polovici studenoga predstavilo više od 300 izlagača iz 13 zemalja, a poseban gost bio je indijski diplomat i pisac Vikas Swarup, autor romana “Milijunaš s ulice”.


Sajam je posjetilo više od 120 tisuća ljubitelja knjige koji su, osim naslova koji su se prodavali po sniženim cijenama birali i brojne novitete, a zadovoljstvo odazivom izrazili su i nakladnici koji su zabilježili 20 posto viši prihod.




Konac studenoga tradicionalno je bio rezerviran za Sa(n)jam knjige u Istri koji je održan pod sloganom “Život u oblacima”. Otvorio ga je talijanski autor stripa Milo Manara, a posjetitelje je dočekalo više od 20 tisuća naslova tristotinjak izdavača.


Krajem svibnja u Osijeku je održan prvi Panonski festival knjige, koji je pod sloganom “Čitaj, lega, čitaj” okupio 40 domaćih nakladnika i ponudio 55 raznovrsnih programa. Posebna je pažnja posvećena djeci i mladima, a glavni književni program otvorio je László Végel promocijom romana “Nepokopana prošlost”.


Manifestacija Noći knjige ove je godine propitivala fenomen umjetne inteligencije, Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga održan je pod naslovom “Književnost bez granica”, a međunarodna književna manifestacija 44. Zagrebački književni razgovori bavila se temom povijesnoga romana u digitalno doba.


Festival svjetske književnosti početkom rujna, koji je ugostio autore iz petnaestak zemalja, otvorio je mađarski pisac Péter Nádas, autor “Knjige sjećanja”.


Drugi festival knjige Matice hrvatske krajem lipnja i početkom srpnja okupio je 34 izlagača, a u Zagrebu je sredinom studenoga održan i 5. svjetski festival hrvatske književnosti o položaju hrvatskih književnika u državama u kojima žive i vezama s matičnom hrvatskom kulturom.


Društvo hrvatskih književnika u 2023. dobilo je novo vodstvo na izvanrednoj izbornoj skupštini na kojoj je za predsjednicu izabrana književna povjesničarka Hrvojka Mihanović-Salopek, a za potpredsjednike Mirko Ćurić i Željka Lovrenčić.


Među knjigama objavljenim u bogatoj nakladničkoj godini ističu se prvotisak “Misala po zakonu rimskoga dvora” iz 1483. godine te prva datirana i zadnja pretisnuta i transliterirana knjiga iz riječke glagoljske tiskare modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje “Oficij rimski”.


Po mišljenju stručnjaka, Misal je fascinantno izdanje i prijelomna knjiga jer stoji u sredini kulture hrvatskoga povijesnog pamćenja pa je označio i prijenos književnih vrijednosti iz srednjega u novi vijek.


Dodijeljen i niz nagrada


Među brojnim dodijeljenim književnim nagradama ističu se Nagrade Dana hrvatske knjige – Judita, Davidias i Slavić. Nagradu “Judita” za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobila je kroatistica Ružica Pšihistal. Nagradu “Davidias” za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili za najbolju knjigu inozemnoga filologa o hrvatskoj književnoj baštini, dobio je izvanredni profesor Guy Spielmann sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu, a nagradu “Slavić”, koja se dodjeljuje najboljem autorskom prvijencu, Mima Juračak.


Nagradu Tin Ujević za najbolju pjesničku knjigu dobio je Ivan Klarić za zbirku “Magnitude”, Nagradu Antun Branko Šimić dobio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran za poemu “Obrana Jeruzalema”, a nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu pripala je Senku Karuzi, dok je Vidu Bešliću pripala nagrada Goran za mlade pjesnike.


Zrinka Posavec dobila je za knjigu “Maria Callas se baca u more” nagradu “Dragutin Tadijanović” Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a književna nagrada Stipana Bilića-Prcića Zaklade HAZU pripala je Ivanu Klariću za zbirku “Dragi Marko”.


Nagradu Fonda Miroslav Krleža dobio je Igor Zidić za knjigu polemika, rasprava i govora “Jesmo li živi?”, a Borisu Domagoju Biletiću dodijeljena je Povelja Fonda Miroslav Krleža za zbirku izabranih pjesama “Hvatanje zraka”.


Književnik Robert Perišić s romanom “Brod za Issu” dobitnik je nagrade Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca (HDP), a dobitnik V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2023. je Nebojša Lujanović za roman “Tvornica Hrvata”.


Magdalena Blažević dobitnica je nagrade tportala za roman “U kasno ljeto” i nagrade Večernjakova natječaja za kratku priču “Ranko Marinković” za priču “Đul pita”.


Nagrađeni su i književni prevoditelji pa je tako Nagrada “Iso Velikanović” za životno djelo pripala akademiku Luki Paljetku, a godišnja nagrada Goranu Čolakhodžiću za prijevod romana “Solenoid” Mircee Cărtărescua s rumunjskoga na hrvatski jezik. Prevoditelj s poljskoga jezika Dalibor Blažina dobitnik je nagrade Društva hrvatskih književnih prevoditelja (DHKP) “Josip Tabak” za životno djelo.


Pripremio: Mate Kovačević