RIJEKA U sklopu šestog sajma knjiga KIČMA održano je jesensko izdanje »Štemalice«, debatnog događanja u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka i Radija Korzo. Ovoga puta rasprava je bila posvećena raznim pitanjima kulture knjige i čitanja, a otvorio ju je izdavač i pisac Milan Zagorac.

On je problematici pristupio iz perspektive izdavaštva, rekavši da ono u Hrvatskoj nikad nije funkcioniralo na principima tržišta, nego su uvijek postojali modeli financiranja. 

Smanjivanje potpora

Ne bih se složio s tvrdnjom da broj čitatelja opada, barem ne u knjižnicama gdje broj korisnika čak i raste. Ono što pada je kupovna moć stanovništva. Potreba za čitanjem i dalje je velika i potreba za knjižnom kulturom postoji. Ključno je naći inteligentne načine financiranja knjiga te pronaći kanale da knjiga dođe do čitatelja – smatra Zagorac. 

  Davor Mandić, novinar kulture »Novog lista«, podsjetio je na rezultate istraživanja koji su u pogledu čitanja knjiga u Hrvatskoj poražavajući i prema kojima je Rijeka dosta loše prošla. Mandić je također ukazao na drastično smanjivanje potpora za knjižnu i nakladničku djelatnost u javnim potrebama Grada Rijeke – dok je ta potpora 2009. iznosila 1.300.000 kuna, za 2013. godinu ona iznosi samo 300.000 kuna. 

  – Knjiga je kao temelj kulture trenutačno na vrlo niskim granama. Stvari su u startu krivo posložene i trebalo bi krenuti iz početka. Svaka mjera svih dosadašnjih vlasti bila je više ili manje rezultat stihije ili lobiranja određenog segmenta tržišta. Vezano uz knjigu nema osmišljenog plana. Sve je prepušteno stihiji i udovoljavanju političkim igrama – istaknuo je Mandić, još jednom ukazujući na potrebu agencije za knjigu.

  Režimski pisci

Književnica Kristina Posilović pokušala je odgovoriti na pitanje zašto ljudi ne čitaju i koji su to ljudi? Prema njenom mišljenju, postoji nekoliko kategorija – neki ljudi nikad ne čitaju, zatim ima i onih koji mnogo čitaju, a tu su i oni koji povremeno čitaju, ali se razočaraju pa odustanu od čitanja. Posilović, kojoj je važna umjetnička vrijednost knjiga, smatra da i danas postoje režimski pisci koji se propagiraju kao vrh književne scene, a zapravo je nerijetko u pitanju mediokritetska književnost. 

  Ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka, Gorana Tuškan Mihočić, ne slaže se s time da ljudi ne čitaju – čitaju dosta, ali to uvijek može biti bolje. Naglasila je i važnost edukacije, odnosno da buduće čitatelje treba odgajati od malih nogu. Ukazala je i na potrebu veće suradnje između knjižnica, autora i izdavača. 

  Sudionici debate, kojom je moderirao Kristian Benić, dotaknuli su se i problema centralizacije kulture, odnosa Zagreba i »provincije«, a jedan od zaključaka je da Rijeka nema potrebne uvjete i infrastrukturu za razvijanje Gradske knjižnice i izdavaštva.