U izdanju Sveučilišta u Rijeci – Filozofskog fakulteta objavljena je knjiga sveučilišne profesorice Danijele Bačić-Karković »Pogled s kraja – Književnokritički i poetski tekstovi«.
Autorica (Gospić, 1947.) umirovljena je nastavnica Filozofskog fakulteta u Rijeci. Studirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirala i doktorirala. Objavila je knjige »Drugo čitanje« (ICR, Rijeka, 2005.), »Rijeka u priči« (FF u Rijeci, 2008.) za koju je dobila Godišnju nagradu Grada Rijeke 2010. godine i »Roba s potpisom« (Studio TiM/FF u Rijeci, 2013.). Bila je gostujuća profesorica na Hankuk sveučilištu u Seulu u Južnoj Koreji, pri Katedri za južnoslavenske studije. Iz rana se usmjerila ka kritičkim osvrtima na filozofske i filološke teme, a povremeno piše poetske tekstove.
Kako uvodno objašnjava sama autorica, zbirka tekstova pod krovnim naslovom »Pogled s kraja« organizirana je u dva dijela. Prvi je dio esejističko-kritički: »Osvrti, sjećanja«. U tom dijelu Danijela Bačić-Karković slijedi svoj dosadašnji interes za fjumanološke, korčulanističke i uopće kroatističke književnopovijesne teme. Zasebna tema je korejanistika s obzirom na iskustvo gostujuće nastavnice u Južnoj Koreji. Četiri desetljeća nastavnoga rada – od srednjoškolskog do visokoškolskog – slojevita je bilanca na koju se fragmentarno osvrće. Naslov knjige, »Pogled s kraja«, znakovit je i višeznačan, a s njime korespondira i naslovnica izdanja.
Fluminensia
U drugom dijelu knjige: »Stihovi, proza, dijalozi« iskoračila je iz memoarsko-analitičkog okulara u ekspresiju izmaštanog, čudnovatog, paradoksnog i zagonetnog. »Neiskazivog, a ipak željnog iskaza: o bolesti, odlascima, samoći i usamljenosti, svetome i svjetovnome, obiteljskoj kronografiji i krizi obiteljske biti.« Najveći je dio tekstova novijeg datuma. U knjigu je uvršteno i nekoliko ranijih tekstova, a neki se prvi put objavljuju.
U cjelini »Osvrti, sjećanja« prvo poglavlje naslovljeno je »Fluminensia«, a donosi osvrte »Što je Rijeka Fabriju, a što Fabrio Rijeci?«, »Branka Arh i njezinih devedeset i devet špejglu«, »Riječki teen romani Katarine Solomun«, »O svetom i svjetovnom« (Darko Gašparović: »U duhovno zagledan«) i »Stvar ravnoteže – kratke priče riječkih autorica«. Naslov drugog poglavlja je »Korčula«, a otvara ga tekst »Pogled s kraja« posvećen kolegi dr. sc. Goranu Kalogjeri, prof. emeritusu. Slijede osvrt na »Gromače« Josipa Bačića Manjavina (obiteljska crtica) i »Janusova lica Burmasovih fjabula«. Sljedeća cjelina knjige je »Korejski tragovi i odjeci – putopisni listići«, u sklopu kojeg se Danijela Bačić-Karković u obliku hommagea Darku Gašparoviću osvrće i na njegov »Trag Koreje«. Poglavlje pod naslovom »Lungomare duž vremena – prošlog i nesvršenog« donosi razne fragmentarne zapise.
Sutonski haiku
Slijedi drugi dio knjige, »Stihovi, proza, dijalozi«, koji je podijeljen u nekoliko podcjelina. »Došljak – izbjeglica iz pakla« (J. W. von Goethe, Faust) donosi stihove, a slijede »Stećak za Kamova«, poduži poetsko-prozni »Ambis« te »Kaleidoskop«. Posljednji dio knjige naslova je »Sutonski haiku i poneka waka s prepjevima«, a u njemu su objavljeni i prepjevi haiku i waka stihova na žejanski, tršćanski i fijumanski govor. Kako navodi recenzentica knjige prof. dr. sc. Danijela Marot Kiš, autorica je vjerna metodologiji kojom kroz detalje otkriva cjelinu, polazeći od motiva, riječi, mota, segmenta ulazi u djelo, tekst, opus, žanr. »Osim što otkriva dosada neistražene podatke o nekolicini autora riječkoga, a zatim i korčulanskog književnog kruga, doprinos je knjige u tome što može poslužiti kao poticaj ne samo za daljnja istraživanja i opise tekstova rečenih autora i autorica, već i kao ogledni primjer metodologije i stila pripovijedanja o prošlome i otkrivanja prošlog koji lirski senzibilitet udružuje s erudicijom i faktografijom te znanstveno utemeljenom poetsko-narativnom analizom«, osvrnula se Marot Kiš.
Druga recenzentica, dr. sc. Valnea Delbianco, ističe kako je uvjerena da će ti tekstovi pobuditi zanimanje filologa, ali i širega čitateljstva.
Dodaje i da je drugi dio rukopisa otvoreno osobnoga karaktera i nudi budućem čitatelju neočekivan slojevit pristup lirskome ja.
