Kako je napisao urednik izdanja Antun Pavešković, svi su tekstovi napisani jednostavnim i razumljivim jezikom kao topla i duhovita proza
ZAGREB – U Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika objavljena je knjiga »Bitno o bitnome – Mala knjiga duhovnih eseja« Sanje Nikčević. Autorica je poznata kao sveučilišna profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka koja je u svojoj struci napisala jedanaest autorskih knjiga i nekoliko stotina članaka o kazalištu i drami. Međutim, nova je knjiga predstavlja u sasvim drugom svjetlu, kao autoricu eseja (crtica, priča, svjedočanstava, polemika) duhovne inspiracije koje je od 2011. godine objavljivala u časopisima (Book, Rhema) i na portalima (Bitno.net). Kako je napisao urednik izdanja Antun Pavešković, svi su tekstovi napisani jednostavnim i razumljivim jezikom kao topla i duhovita proza koja u sebi nosi temeljni životni optimizam i afirmaciju smisla života.
Odgovori na teška pitanja
»Najveći dio knjige su priče o osobnim trenucima spoznaje onog bitnog, koje su potaknuli ili potvrdili događaji iz svakodnevnog života. U drugom dijelu su odgovori na teška pitanja o smislu života i vjeri što su ih postavljali ljudi oko nje ili ona sama i zbog kojih je analizirala i bolje upoznavala Krista, Crkvu ili kršćanstvo. Iako ovo nije knjiga o kazalištu, u trećem dijelu polemizira s porukama koje umjetnost šalje pa će tako Mozart, Salieri ili Edita Majić biti poticaji za priču o važnim izborima u životu, a reagirat će i na provokacije o crkvi i vjeri. No, te reakcije nisu paskvile, nego spoznaje onog što je njoj bitno i u vjeri i u životu. Knjiga pokazuje da se do odgovora o bitnom u našem životu dolazi na razne načine: osjećajem, doživljajem, razmišljanjem ili učenjem te da je pozicija katoličkog intelektualca svjesna i promišljena odluka, pri čemu vjera ne umanjuje ljudsku misao, dapače, produbljuje je«, osvrnuo se urednik.
Prvi dio knjige naslovljen je »Osobne spoznaje bitnog ili kako upaliti svjetlo«, a u esejima zastupljenim u njemu Sanja Nikčević objašnjava zašto se ne boji smrti, o tome kako oprostiti, o eutanaziji, pitanju grijeha ili o tome što je potrebno da postanemo dobri, često navodeći primjere s kojima se susretala u životu te na temelju njih daje pogled iz duhovne perspektive, donoseći vlastite spoznaje na duhovnom putu. S posebnom toplinom napisan je »Zapis o didi ili jednostavne pouke o ljubavi i mudrosti«, u kojemu autorica evocira djetinjstvo, obitelj, ispisujući portret svojega djeda. Jednako je osoban i topao esej naslovljen »Sprovod mog bratića ili svrha čovjekova života na Zemlji«.
Mozart i Salieri
Naslov drugog dijela knjige je »Zahvalnost na bitnom ili odgovori na teška pitanja«, iz kojega izdvajamo esej »Oholost, Mozart i Salieri ili što ćeš učiniti s talentima koje ti je Bog dao?« čija je inspiracija film »Amadeus« Miloša Formana. U jednom eseju autorica kao primjer navodi i Tolkienova »Gospodara prstenova«, a u ovom dijelu knjige analizira i teme zavisti, ljubomore i ogovaranja. Treći dio knjige donosi polemike o bitnom ili protiv podvala u umjetnosti.
Jedan od eseja je tako »O mističnoj spoznaji Boga: Julia Kristeva vs. sv. Terezija Avilska ili kako umjesto svetice podvaliti seksualnu revolucionarku«, a piše Sanja Nikčević i o osmijehu Edite Majić, o predstavama »Život bez imena« i »Moby Dick«. Iz svoje kršćanske perspektive autorica daje osvrt i na filmove »Svećenikova djeca« Vinka Brešana te »Corpus Christi«.