RIJEKA » Riječki ogranak Društva hrvatskih književnika obilježio je prošlog tjedna dvije obljetnice – 113. rođendan DHK-a i 18. rođendan časopisa »Književna Rijeka«. Ovim povodom na brodu »Arca« usidrenom u riječkoj luci postavljena je izložba na kojoj su predstavljeni brojevi »Književne Rijeke« objavljeni od 1996. godine do danas. 

  Silvija Benković, predsjednica ogranka DHK-a u Rijeci, podsjetila je da je Društvo hrvatskih književnika utemeljeno 22. travnja 1900. godine, dajući izuzetan doprinos hrvatskoj riječi, baštini i identitetu. Na bogatu povijest Društva osvrnuli su se Silvija Benković i Đoni Božić, ukazujući na razne faze njegova djelovanja. Spomenuta je i izdavačka djelatnost, s osvrtom na časopise »Suvremenik«, »Most« i »Republika«. 

  Ogranak u Rijeci osnovan je 1996. godine, a njegovi predsjednici bili su Ljubomir Stefanović, Andrija Vučemil, Nikola Kraljić, Bože Mimica i sada Silvija Benković. Časopis »Književna Rijeka« ove godine stigao je do svoje punoljetnosti, a tijekom proteklih osamnaest godina u njemu je promovirano više od 700 književnih imena. Riječki ogranak DHK-a ostvario je i plodnu nakladničku djelatnost, a pokrenuo je i hrvatsko-talijanske pjesničke susrete čiji je osnivač Giacomo Scotti te Susrete mladih pjesnika i prozaika čija je pokretačica Silvija Benković. Ogranak danas ima 42 člana, od čega 19 redovnih članova i 23 člana suradnika. 

  O časopisu »Književna Rijeka« govorio je sadašnji glavni urednik Igor Žic, čiji su prethodnici bili Andrija Vučemil i Davor Velnić. Riječ je o riječkom časopisu, koji je otvoren i autorima iz čitave Hrvatske i šire, a osim afirmiranih autora nudi i prostor onim mladima i neafirmiranima. Tijekom svoga postojanja časopis je mijenjao format i vizualni identitet. U svom pregledu Igor Žic izdvojio je neke tematske brojeve, poput onih posvećenih Viktoru Caru Eminu, Zoranu Kompanjetu, Janku Poliću Kamovu, Grgi Gamulinu, Srećku Cuculiću i Andriji Vučemilu te književnoj nagradi »Drago Gervais«. 

  Uz pratnju Nevena Barca na gitari članovi riječkog ogranka interpretirali su stihove hrvatskih književnika – od Matoša, Cesarića, Kamova i Kaštelana do riječkog pjesnika Josipa Eugena Šete.