Simfonijski koncert

Sutra koncert “Iz Novoga svijeta”: Američka simfonija Antonina Dvoraka u “Zajcu”

Svjetlana Hribar

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Orkestrom riječke Opere prvi će put ravnati talijanski dirigent Adriano Martinolli d'Arcy, a kao solistica nastupa harfistica Diana Grubišić Ćiković



RIJEKA Orkestar riječke Opere sutra na sceni HNK-a Ivana pl. Zajca priređuje simfonijski koncert pod naslovom »Iz Novoga svijeta«, temeljen na istoimenoj simfoniji  češkog skladatelja Antonina Dvoraka, a pod vodstvom talijanskog dirigenta Adriana Martinollija d’Arcyja.


Uz Dvorakovo djelo, na koncertu će biti izvedena i kompozicija Joaquína Rodriga »Concierto de Aranjuez«, orginalno pisana za orkestar i gitaru, u kojoj će solističku dionicu na harfi izvesti Diana Grubišić Čiković. Treći skladatelj na programu je Benjamin Britten čija će Četiri interludija mora, iz opere »Peter Grimes«, biti izvedeni kao zasebni simfonijski stavci. Umjetnik s međunarodnom karijerom, dirigent Adriano Martinolli d’Arcy glazbeno je obrazovanje počeo u rodnom Trstu, nastavio u Milanu, potom diplomirao orkestralno dirigiranje u Beču, a specijalizirao u Berlinu. Ravnao je poznatim europskim orkestarima i ansamblima u Italiji, Austriji, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Češkoj, Meksiku…

Razgovaramo s maestrom Martinollijem d’Arcyjem o programu subotnjeg koncerta, o suradnji s riječkim glazbenicima i budućoj suradnji koja slijedi već u lipnju, kada će s orkestrom, zborom i solistima riječke Opere, u produkciji studija Realsound iz Udina, snimiti Suppéovu operu »Il ritorno del Marinaio«/»Povratak mornara« za njemačku izdavačku kuću CPO – Classic Production Osnabruck.


Riječko iskustvo


Koncert koji pripremate ovih dana nije Vaš prvi kontakt s riječkim orkestralnim glazbenicima – konstatiramo na samom početku razgovora s maestrom.




– Na poziv bračnog para Haller – Ingrid i Roberta, koji su vodili ljetni glazbeni festival u Rijeci – gostovao sam prije deset godina, dirigirajući Riječkim komornim orkestrom. Roberto Haller bio je nekada moj student, odatle datira naše poznanstvo i poziv na njihov festival, a dirigirao sam neke nove skladbe Roberta Hallera i Mozartov koncert za flautu i harfu s Riječkim komornim orkestrom (solisti su bili Metod Sironić i Vlasta Hribar). Tada sam prvi put imao priliku raditi s riječkim glazbenicima. Drago mi je da ponovo surađujemo.


Kakvim nalazite Orkestar riječke Opere u izradi programa koji čine djela Brittena, Rodriga i Dvoraka?


– Većina sekcija orkestra je izvrsna, a svaki dan proba izvlači na površinu novu kvalitetu. U početku suradnje s nepoznatim orkestrom svi smo pomalo »ukočeni«, ali kako posao odmiče, razvija se međusobno povjerenje – oni se prepuštaju mojoj ruci, a ja osluškujem njihove afinitete i zajednički služimo skladateljima čija djela interpretiramo.Program sam definitivno usuglasio s ravnateljem Opere Marinom Blaževićem. Budući da mojim venama dijelom teče i britanska krv – po majci sam Englez – želio sam staviti na program nešto iz opusa Benjamina Brittena, a Blažević je sugerirao da to budu njegova Četiri interludija mora iz opere »Peter Grimes« koji, vjerujem, nikad nisu bili svirani u Rijeci, gradu koji je od svojih početaka tako vezan s morem…

Suppè, Lošinj, Rijeka


Koncert za orkestar i gitaru Joaquína Rodriga »Concierto de Aranjuez« često sviraju harfisti, što nam je pružilo priliku da kao solisticu imamo riječku harfisticu Dianu Grubišić Ćiković! A Dvorakova simfonija »Iz Novog svijeta«, napisana u Americi kao prva američka nacionalna simfonija, najpopularnije je i najizvođenije njegovo djelo koje volim i mnogo sam ju puta dirigirao, ali me uvijek ispočetka intrigira u susretu s novim orkestrom. Glazbenici, naime, bacaju novo svjetlo na isto djelo i nikad interpretacija s različitim orkestrima nije ista.


Ovaj koncert je uvod u Vašu buduću suradnju s riječkom Operom u lipnju, kad ćete snimiti Suppéovu operu »Povratak mornara«.


– Jako mi je bilo važno da upoznam orkestar s kojim ću snimati, jer se radi o važnom poslu. Izdavač je ugledna njemačka diskografska kuća CPO koja je već snimila mnogo opusa von Suppéa. S druge strane, istražujući njegov rad diljem svijeta, u SAD-u sam otkrio kopiju originalnog rukopisa Suppéovih »Mornara«. Praizvedba je, naime, bila u Hamburgu, ali je požar u kazalištu uništio kompletan notni materijal i dugo se ništa nije znalo o toj operi, osim da je izvedena.


Kad sam otkrio notni materijal, izveo sam »Povratak mornara« u Grazu, ali i Suppéov veliki oratorij, posvećen Zadarskoj filharmoniji! Franz von Suppé je bio rođen u Splitu – Dalmatinac koji je živio između talijanske i austrijske glazbene tradicije. Stoga mi je posebno blizak, jer i ja osjećam to kulturalno prožimanje – moj djed je, naime, bio iz Malog Lošinja (Martinolić). Zato i Rijeku osjećam bliskom, pa i riječke glazbenika s kojima mi – uvjeren sam – predstoji lijepa suradnja na ovom koncertu u subotu, ali i  na snimanju u lipnju.