29. IZDANJE

Predstavljen program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala malih scena. Evo što nas očukuje

Ervin Pavleković

Foto: Sergej Drechsler, Mara Bratoš, SK Kerempuh

Foto: Sergej Drechsler, Mara Bratoš, SK Kerempuh

U 28 festivalskih godina odigrano je 300 predstava iz 24 europske zemlje te jedna predstava iz Amerike, a ove će godine publika još jednom imati prilike pogledati neke od najzanimljivijih predstava što suvremena kazališna praksa nudi



RIJEKA – Kontinuitet riječkog Međunarodnog festivala malih scena i dalje traje. Iako je, gledajući unatrag, bilo i pauza u njegovu djelovanju, festival, koji se ove godine održava 29. put, snažno korača unaprijed, i to prema okrugloj, tridesetoj obljetnici.


Kako je uvodno kazala izvršna producentica MFMS-a Rijeka Višnja Višnjić Karković, kazališna manifestacija Međunarodni festival malih scena osnovana je u Rijeci 1994. godine kao Hrvatski festival malih scena pod vodstvom utemeljitelja i prvog selektora, glumca Nenada Šegvića te kazališnog kritičara Dalibora Foretića.


Brojne predstave


Od 1999. godine, kada je selektor Festivala postao kazališni kritičar i dramaturg Jasen Boko, do danas, Hrvatski festival malih scena postao je međunarodna manifestacija, a u njegovih dosadašnjih 28 izdanja odigrano je 300 predstava iz 24 europske zemlje te jedne predstave iz Amerike.




Ovogodišnje izdanje festivala, koje od 6. do 12. svibnja donosi ono ponajbolje od kazališne umjetnosti, organizira Umjetnička organizacija HKD Teatar Međunarodni festival malih scena uz podršku Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture i medija, a u festivalskoj konkurenciji za nagrade je osam predstava iz šest europskih zemalja. Festival će se održati na tri lokacije, u HKD-u na Sušaku, u HNK-u Ivana pl. Zajca te u Hrvatskoj čitaonici Trsat.


Koliko sam festival znači za Rijeku, možda najbolje govori činjenica da je razne predstave prikazane na festivalu još kao studentica pratila i zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan, koja je kazala da se festival može smatrati Šegvićevim životnim djelom, a danas ima snažno vodstvo, prije svega simbolizirano dvjema snažnim ženama, Editom Karađole Šegvić i Višnjom Višnjić Karković, uz dakako selektora, dramaturga i producenta Jasena Boku koji omogućuje da riječka publika i ona ostala željna kazališne umjetnosti koja dođe u Rijeku vidi neke od najzanimljivijih predstava što suvremena kazališna praksa nudi.


Tatjana Sundać, Jasen Boko, Sandra Krpan, Edita Karađole Šegvić, Vlatka Stanić i Višnja Višnjić Karković

Tatjana Sundać, Jasen Boko, Sandra Krpan, Edita Karađole Šegvić, Vlatka Stanić i Višnja Višnjić Karković / S. DRECHSLER


Stipendiranje talenata


– Ono što danas sa sigurnošću možemo reći jest da se uvijek traži karta više i da dolaze ne samo naši sugrađani, iz drugih krajeva Hrvatske, no i šire, iz regije. Selektor ima jedan težak zadatak, pronaći predstave koje će biti zanimljive, pa ove godine, od klasičnih tekstova, »Edipa«, »Višnjika«, vidim da idemo do suvremenih tema, i to je ono što je posebnost ovog festivala. Rijeka je jedan živ grad, otvoren, a takav je i festival malih scena, govori Krpan, pozivajući sve da dođu pogledati predstave.


Na veliku sreću i zadovoljstvo, kaže umjetnička ravnateljica MFMS-a Edita Karađole Šegvić, osnovana je zaklada Nenad Šegvić, koje će, kao što to trenutno čini sa studentom Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Ivanom Jurkovićem, godišnje stipendirati jednog mladog i talentiranog studenta ili studenticu.


Na to se nadovezao selektor Jasen Boko koji je istaknuo da Zakladom, pohvalnom inicijativom za mlade glumce, kao i samim festivalom, njegov osnivač i dalje na neki način živi. A festival je »preživio na dobar način«, »ne radi se o nekakvome životarenju, i ono što je posebno dobro jest činjenica da Rijeka kroz ovaj festival živi«.


– Kad nešto odaberem, trebam s producentske strane uzeti u obzir financije, no kad razgovaram s kazalištima, vidljiva je velika želja da nastupaju, pa za razliku od nekih festivala koji napucavaju cijene, kazališta nerijetko i spuštaju svoje cijene. Ono što povezuje sve predstave jest pokušaj da se o kazalištu govori na jedan kreativan način, pa će ovogodišnje izdanje festivala biti zanimljivo, uzbudljivo, dinamično, kao priprema za njegovo 30. izdanje, ističe Boko dodajući da su na festival uvijek dovodili neke hrabre predstave.


Prizor iz predstave “Fafarikul” / Foto: Mara Bratoš


Glede selekcijskog pristupa, kaže da nikad ne odredi unaprijed temu, nego prvo, uz pomoć Višnjić Karković i Karađole Šegvić, odabere predstave, ono što im se čini da je najbolje. Posebno je teško, objašnjava, ne odabrati dobre predstave, nego odbiti one dobre predstave, zbog mjesta i zbog financijskih razloga, a ovogodišnje predstave nisu apsolutno najbolje u posljednjih godinu dana, »nego neka kombinacija koja je najbolje sjela«.


Kreativno kazalište


Prva predstava na programu je »Ožalošćena porodica« (Nušić), zagrebačkog Kerempuha, u režiji Ivana Plazibata, priča o pohlepi i pitanje obiteljske zbilje, zatim »Djeca« (Kirkwood) Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana u režiji Nine Šorak, s troje izvrsnih glumačkih ostvarenja, što je odabir publike koja je glasala između tri predstave, »posebna, drugačija« »Ćelava pjevačica« (Ionesco) crnogorskog Centra za kulturu Tivat, u režiji Jagoša Markovića, koja je »krasan komad«, »Višnjik« (Čehov) austrijskog Cafea Fuertea, čiju režiju potpisuje Danielle Fend Strahm, razgrađena je verzija Čehovljeva djela, vrlo dinamična i neočekivana.


»Ožalošćena porodica« Satiričnog kazališta »Kerempuh«


Očekuju nas i dvije predstave zagrebačke izuzetno žive male scene HNK-a, »Fafarikul« (Čilić) u režiji Ivana Planinića, zanimljiva predstava o obitelji sa sjajnim glumcima, te »Zbilja« autora i redatelja Tomislava Šobana, autorov hrabar projekt s dvoje riječkih glumaca. O pitanju nasilja u školi i njegovi posljedicama progovorit će predstava »Gidionov čvor« (Adams) MESS- Intermezzo – Pozorišta mladih iz Sarajeva, u režiji Selme Alispahić, a posljednja predstava, »Edip« (Sofoklo) Jugoslavenskog dramskog pozorišta Beograd u režiji Vita Taufera, »vrijedna stvar, suvremeno viđenje jedne od prvih europskih tragedija«, uklapa se u obitelj i pitanje zbilje.


Nina Violić i Livio Badurina u »Zbilji« / Foto: Mara Bratoš


Zadovoljstvo što mogu podržati ovogodišnje izdanje festivala, koji već tradicionalno donosi najzanimljivije dramske predstave, izrazile su i direktorica regionalne direkcije Erste banke, glavnog sponzora Festivala, Tatjana Sundać te direktorica Grand Hotela Bonavia, festivalske rezidencije, Vlatka Stanić. Ono što je novina, jest da je prodaja ulaznica, osim klasične prodaje u fizičkom obliku, od ove godine dostupna i online, pa karte, koje su od podneva u prodaji, mogu nabaviti i oni koji su izvan Rijeke. Karte se mogu kupiti putem sustava Moje karte te na blagajni HKD-a. Novi list, medijski pokrovitelj Festivala, standardno će dodijeliti Nagradu Mediteran Novog lista.