Fotografije za čitanje

U Muzeju grada Rijeke izložba fotografija Branka Kukurina

Nela Valerjev Ogurlić

Fotografije su nastale u širokom vremenskom rasponu od pedesetak godina i umnogome su autobiografske



RIJEKA » U Muzeju grada Rijeke otvorena je izložba fotografija Branka Kukurina koja predstavlja radove iz autorove donacije Muzeju u odabiru kustosice Sabrine Žigo koja potpisuje i tekst u katalogu. Fotografije su nastale u širokom vremenskom rasponu od pedesetak godina i umnogome su autobiografske jer je većina sadržaja duboko obilježila autorov život ili odgovara njegovom senzibilitetu. Izložba stoga predstavlja presjek kroz osobnu prošlost, emotivnu i fotografsku. 


   Branko Kukurin rođen je u Kopru 1950. godine. Diplomirao je jugoslavenske književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu stekao je zvanje magistra književnosti, a fotografijom se bavi od samoga djetinjstva: 1962. snimio je prvu fotografiju. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, a živi i radi u Kastvu koji predstavlja i jedno od značajnijih poglavlja u njegovu opusu. Uz zavičaj, njegove ljude, krajolike i tradicijske običaje, kao zasebna tematska čvorišta Kukurinovog obimnog opusa izdvajaju se kazalište i književnost, socijalno-politička tematika i portret. Početkom 80-ih godina, u vrijeme konceptualizma u hrvatskoj umjetnosti, fotografirao je akcije plakatiranja i poetske agitacije Vlade Marteka. Na taj način generirao je vlastiti konceptualizam u fotografiji – kazala je Sabrina Žigo, stavljajući poseban naglasak na ovu seriju koju je autor nazvao »Fotografije za čitanje, tekstovi za gledanje«. 


   Branko Kukurin, kako ističe Žigo, fotografiranje temelji na neposrednom snimanju bez naknadnih intervencija, u punom formatu, potpomažući se jedino filtrima, pridajući posebnu pažnju eksponiranju kadra. Odatle, primjerice, rezultiraju fotografije jakih svjetlosnih i kolorističkih kontrasta, krupno kadriranih detalja i sugestivnih karakternih portreta. Osim medijske forme, uvjerljivost njegovih fotografija proizlazi iz potpune zaokupljenosti sadržajem kojeg snima i prenosi.