Nedavno smo pisali o tome što u pogledu štednje energije očekuje kulturni sektor. Tako su, primjerice, ravnatelji oko 2.000 francuskih kina poduzeli niz radikalnih mjera s ciljem hitnog smanjenja njihovih računa za struju i plin. Sada se slična situacija događa i s muzejima diljem Europe, koji s ciljem što manje štete već poduzimaju preventivne mjere – štede na grijanju, rashlađivanju, ventilaciji i rasvjeti, a neki su već najavili i kraće radno vrijeme. Kako piše Hina, ususret zimi hrvatski muzeji suočavaju se s novim izazovima uslijed poskupljenja energenata – računi su sve veći, financije sve manje i sve to nakon prethodne krize uslijed pandemije i potresa, od koje se većina njih još nije ni oporavila.

Kao i drugi segmenti društva, i hrvatski muzeji također strahuju od sljedećeg razdoblja financijske nesigurnosti, nadajući se da bi im dijelom u tome mogle pomoći i Vladine mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata koje odnedavno obuhvaćaju javni i neprofitni sektor, u kojemu su i muzeji. Pritom su muzeji specifični jer zbog vrijednih djela moraju u potpunosti poštovati mikroklimatske uvjete, optimalni odnos temperature i vlažnosti izložbenih prostora i čuvaonica.

Ravnateljica zagrebačkog MSU-a Zdenka Badovinac kaže da će porast troškova sigurno utjecati na njihov rad, no trudit će se da to ne utječe na sam program, kao i na standarde čuvanja i izlaganja umjetničkih radova.

»Sigurni smo da će se prostori muzeja, galerije i uredi ove zime manje grijati jer su se već tijekom ljeta i manje hladili i klimatizirali u odnosu na ranije godine. Što se tiče izložbi i drugih događanja, čije prikazivanje uključuje transport radova i osiguranje, nadamo se da ćemo uspjeti realizirati definirane planove«, rekla je Badovinac za Hinu. MSU je još ljetos, sukladno uputama zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, intenzivirao štednju kroz vremensko ograničavanje hlađenja prostora, minimalne dopuštene temperature, korištenje električne energije, definiciju uvjeta za nužno provjetravanje prostorija, a sada nastavlja sa štednjom prilagođeno sezoni grijanja.

Badovinac ističe kako MSU kontinuirano provodi mjere štednje i racionalnog trošenja resursa jer je takva vrsta brige i u samoj suštini suvremene umjetnosti, koja se referira i traži inspiraciju u stvarnim pitanjima života i zajednice te je čvrsto povezana s aktualnim pitanjima društva, održivosti, ekologije i klimatske katastrofe.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) nedavno je objavio kako mnogi europski muzeji neće moći pratiti povećanje računa za plin i struju, pa bi novonastala situacija mogla produbiti krizu nakon drastičnog pada broja posjetitelja uslijed pandemije. Tako Nacionalni muzej Prado predviđa ove godine porast troškova električne energije od 65 posto, odnosno račun od 3,3 milijuna eura samo za struju za koju su 2021. platili dva milijuna, a četiri godine ranije 1,6 milijuna. Njemačko muzejsko udruženje donijelo je preporuke za uštedu za grijanje, rashlađivanje, ventilaciju i rasvjetu, primjerice, snižavanje sobne temperature u uredima i sobama za sastanke na 19 stupnjeva Celzijevih, a u kuhinjama i toaletima na 15 stupnjeva Celzijevih.

U britanskim muzejima su se računi uvećali između 300 i 500 posto, a mnogi od njih smješteni su u starim, povijesnim zgradama pod zaštitom koje »gutaju« energiju. Porast cijene građevinskog materijala za 150 posto pak značajno utječe na provođenje kapitalnih projekata, obnove i upravljanje objektima. MDC prenosi i da su zbog porasta cijena goriva neki britanski muzeji i atrakcije u ruralnim područjima već zabilježile pad posjetitelja, očekuje se i manje posjeta školskih grupa, a prihodi od donacija su pali u prosjeku za 20 posto u usporedbi s 2021. godinom.

Kao primjeri navedeni su Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej dekorativne umjetnosti i Muzej »Tomi Ungerer« u Strasbourgu, koji će biti zatvoreni dva dana u tjednu, a preostale dane bit će uvedena dodatna isključenja od 13 do 14 sati, sve kako bi se izbjeglo povećavanje cijena ulaznica.