Izložba avangardne i aktivističke umjetnosti poziva na odbacivanje ideoloških predrasuda i političkih podjela u prihvaćanju i vrednovanju zanimljivih fenomena naše povijesne i kulturne baštine
RIJEKA Brod »Galeb« proizvod je briljantnog inženjerstva Mussolinijeve fašističke Italije nadahnute futurističkom mitologijom ljepote stroja, brzine i industrije, koja je trebala zamijeniti tradicionalne umjetničke kanone i područja djelovanja.
Mašinistička katedrala njegove strojarnice svojim impozantnim skladom bez daha ostavlja i suvremene posjetitelje, zorno pojašnjavajući postavke Marinettijeovg estetskog programa.
U duhu futurističkog slavljenja industrije, strojeva i tehničkog napretka, tim riječima divljenje »Galebu« iskazuje Branko Franceschi, autor izložbe »Područje zastoja« koja će večeras u 19 sati biti otvorena na brodu burne prošlosti, koji je plovio pod čak sedam različitih zastava, a najveću slavu stekao kao »Brod mira« i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji je s zajedno s indijskim liderom Nehruom i egipatskim predsjednikom Naserom na njemu koncipirao Pokret nesvrstanih.
Izložba predstavlja aktivističku umjetnost 20. stoljeća iz Kolekcije »Marinko Sudac«, a uključuje dvjesto umjetničkih djela šezdesetak autora, pretežno s područja bivše Jugoslavije, ali i Poljske, Mađarske, Čehoslovačke, Francuske, Italije, Amerike i Japana.
Remek-djela avangarde
Riječ je o umjetnosti koja se borila protiv bilo kakve autoritarnosti, bez obzira je li riječ o društveno-političkom kontekstu, institucionalnom okruženju ili rušenju granica samog umjetničkog medija, a njezin spoj s brodom čija je povijest vezana uz nekoliko totalitarnih režima daje eksplozivan naboj projektu kojeg mnogi unaprijed proglašavaju kulturnim događajem godine.
Spajanjem dvaju ideološki oprečnih fenomena i sama izložba poprima značajke konceptualnog djela, pri čemu bi njihovo sučeljavanje – prema riječima Branka Franceschija – bilo pogrešno shvatiti kao bilo kakvo ideološko razračunavanje.
Upravo suprotno – riječ je o projektu koji poziva na odbacivanje bilo kakvih ideoloških predrasuda i političkih podjela u prihvaćanju i vrednovanju zanimljivih fenomena naše povijesne i kulturne baštine.
Jer kao što je avangardna umjetnost dugo bila zanemarena i imala problem s integracijom u kulturni sustav, tako postoji problem i s prihvaćanjem »Galeba« koji simbolizira vlast, poredak i okruženje u kome se ta umjetnost stvarala.
Željko Hegedušić, Marko Ristić, Ivana Tomljenović Maller, Radovan Ivšić, Ivan Kožarić, Tomaž Šalamun, Rudolf Sikora, Goran Trbuljak, Željko Jerman, Mladen Stilinović, Željko Kipke, Vlado Martek, Marijan Molnar, Sven Stilinović – samo su neki od autora predstavljenih na izložbi na kojoj se mogu vidjeti neka od remek-djela avangardne umjetnosti, poput kompozicije prvog i najvećeg slikara enformela u Hrvatskoj Ive Gattina iz 1962. godine ili slike »Srebrna linija na srebrnoj podlozi« Josipa Vanište na kojoj doživljaj ništavila i emocijom nabijenu prazninu prikazuje jednom jedinom linijom.
Ceremonija otvaranja izložbe održat će se na platou ispred putničkog terminala i zamišljena je kao događaj otvoren za sve građane. Dobrodošli su svi koji žele pogledati izložbu i prošetati »Galebom« koji večeras ostaje otvoren do 23 sata.
Ulaz na izložbu je besplatan, a otvorenje uključuje i zanimljiv glazbeni program. Ugledni glazbeni kritičar i DJ Ilko Čulić puštat će biranu glazbu zemalja Trećeg svijeta, na tragu nekadašnjih »Galebovih« plovidbi rutama nesvrstanih.
Ipak, organizatori mole za razumijevanje ukoliko zbog prostornih i sigurnosnih razloga obilazak izložbe bude morao biti organiziran postupno.
Za izložbu su snimljene i izjave nekolicine umjetnika koji su se na svoj način sukobljavali sa sustavom, a bit će prezentirana i bogata kolekcija zabranjenih djela poput »Turpitude« Marka Ristića, zaplijenjene 1938. godine, ili Ivšićevog »Narcisa« čiju je pljenidbu 1942. naredio osobno Ante Pavelić.
Grupa “Traveleri”
Tu su i čuvena izdanja »Zenita«, futuristički manifesti, kao i radovi iz recentno otkrivene ostavštine grupe »Traveleri« koja je djelovala u međuratnom Zagrebu i okupljala obrazovane mlade ljude porijeklom iz imućnijih obitelji. Predsjednik grupe Čedomil Plavšić diplomirao je medicinu i osnovao Zavod za rehabilitaciju srčanih bolesnika Thalasoterapija u Opatiji, a njegovi kolaži spadaju među najmarkantnije likovne radove tog razdoblja.
Jedan od »Travelera« bio je i arhitekt i slikar Josip Seissel koji je pod pseudonimom Jo Klek u znak proslave desete obljetnice »Travelera« napisao filmski sinopsis »Glave u vrećama«, ironizirajući građanski stalež svog vremena, njegove konformističke i pomodne stavove, malograđansku uskogrudnost i moralnu potkupljivost.
U fascinantnom prostoru brodske strojarnice, s dva savršeno očuvana FIAT-ova motora, večeras će premijerno biti emitirana radio drama nastala prema tom filmskom sinopsisu.
Izložba je postavljena na tri brodske palube, s uvodnim dijelom u prostoru predsjedničkog salona, a na palubi ispod komandnog mosta, uz panoe s kratkim pregledom povijesti »Galeba«, bit će prikazani i dokumentarni filmovi o njegovim plovidbama Sredozemljem, te Petoj konferenciji nestvrstanih u Colombu.
