RIJEKA  – Sto trideset djela velikana hrvatske povijesti umjetnosti, od kojih neka idu u red antologijskih ostvarenja, predstavljeno je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti na  izložbi »Zbirka Faggian« koja podastire na uvid dio kolekcije umjetnina Alberta Faggiana koja broji oko 350 radova nastalih od druge polovice 19. stoljeća do danas.

Uz desetak skulptura, na izložbi prevladavaju slike, a njihovi autori su imena poput Vjekoslava Karasa, Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Josipa Račića, Miroslava Kraljevića, Ivana Meštrovića, Marina  Tartaglie, Vladimira Becića, Emanuela Vidovića, Otona Glihe, Miljenka  Stančića, Ede Murtića, Dogana, Kinerta, Price, Šuteja, Sedera, Bakića,  Šumonje, Ivančića, Paliske, Artukovića…

Albert Faggian je jedan od rijetkih kolekcionara u Hrvatskoj  koji je odlučio cjelokupnu zbirku predstaviti javnosti, držeći da kolekcionar nije samo sakupljač, već i čuvar nacionalnog blaga, a jedna od njegovih uloga i zadaća je da izlaganjem pridonosi valorizaciji baštine. Naglasio je to i na sinoćnjem otvorenju, pred brojnim posjetiteljima, rekavši:

– Kad kupite prvu sliku, vi ste sretan čovjek. No, kad ih skupite 500 postane vam jasno da ste u obavezi. Vi ste čuvar nacionalnog blaga koje nije stvoreno samo za vas, nego ga trebate pokazati javnosti. S takvom mišlju rađena je i ova izložba, a ako iz toga proizađe samo jedan novi umjetnik, samo jedan novi kustos ili kolekcionar – puno smo napravili.

Osobni afiniteti

Izložba u Rijeci dugo je predstavljanje Faggianove zbirke javnosti, a prema riječima kustosice MMSU-a Vilme Bartolić njezina važnost ogleda se upravo u tome što pruža mogućnost građanstvu, školskoj i studenskoj populaciji da na okupu vidi vrhunska imena hrvatske likovne umjetnosti.

 – Govorimo o autorima koje nalazimo u udžbenicima. Ne znate koji je vrjedniji i važniji, kazala je Bartolić podsjetiviši da je Albert Faggian prije tridesetak godina počeo sa skupljanjem umjetnina suvremenih istarskih umjetnika, da bi vremenom taj interes proširio na antologijska imena hrvatske moderne umjetnosti, skupljajući ih paralelno sa suvremenim autorima. Među njima nalazimo i one čije vrijeme tek dolazi,  poput Stipana Tadića ili Andrije Milovana, što govori da je riječ o kolekcionaru koji  na početku karijere zna prepoznati  talente od kojih će izrasti veliki umjetnici – kazala je Bartolić.

U cijeloj kolekciji, pa i među djelima prikazanim na riječkoj izložbi, prevladavaju portreti, što je Faggianu omiljena slikarska tema, jer portret doživljava kao ogledalo duše čovjeka.

– Neovisno o Bukovcu, Račiću ili Kraljeviću, za mene je najveće djelo ove izložbe autoportret Lea Juneka iz 1924. godine. To je fascinantno djelo, njegov prvi autoportret, rad koji je promijenio sliku dotadašnjeg hrvatskog portretnog slikarstva. Kao posebnu vrijednost izdvojio bih i sliku »Na izletu« našeg velikog predstavnika impresionizma Milana Steinera koji je počeo slikati sa 17, a umro je s 23 godine. Cijeli mu je opus stao u pet godina i vrlo ga je teško naći naći na tržištu. A krajnje osobno, posebno mjesto pripada i bijelom portretu  »Tolja« autorice Aliete Monas Pleić. Riječ je portretu mog pokojnog ujaka Anatolija Kudrjavceva. Ta mi slika jako puno znači, za nju sam emotivno vezan – kaže Faggian kojeg smo pitali i o onoj dugoj, materijalnoj vrijednosti zbirke koju predstavlja javnosti.

Nove akvizicije

– Za mene je ta vrijednost neizmjerna, a financijski gotovo da me je strah zbrajati. No, tu treba razlikovati objektivnu vrijednost djela i prodajnu, koja ovisi o ponudi i potražnji. Ponuda je u recesiji veća od potražnje što dovodi to toga da se vrlo vrijedna djela mogu kupiti za relativno mali novac. Međutim, činjenica je da to nije jeftin hobi. Kad bih išao zbrajati sve što je u Rijeci prezentirano, vodeći se vrijednostima koje bi struka odredila, vjerojatno bi došli do milijun eura.

Na riječkoj izložbi prezentirano je i devet najnovih akvizicija u Zbirci, a riječ je o djelima Lovre Artukovića, Jože Ciuhe, Tihomira Hodaka, Ferdinanda Quiquereza, Naste Rojc, Voje Radoičića, Stipana Tadića te dva rada Dalibora Stošića od kojih je jedan zlatno uokviren komad stabla nađen u mulju Panonskog mora, star dvije tisuće godina.

 Izložba će biti otvorena do 31. listopada, a popraćena je trojezičnim katalogom s tekstualnom osvrtima na Zbirku te kataloškim pregledom i reprodukcijama cjelokupne zbirke.