Foto Matea Jurčić
Izložba donosi izbor radova ostvarenih u različitim tehnikama koji propituju odnose između čovjeka, prirode, prostora te osobno iskustvo, potvrđujući vitalnost mariborske suvremene likovne produkcije
povezane vijesti
RIJEKA – Raznolikost suvremenih umjetničkih praksi, dijalog različitih likovnih medija te susret dviju umjetničkih scena naznačila je u Galeriji »Juraj Klović« nedavno otvorena izložba »Uzastopne relacije«, koja riječkoj publici donosi izbor različitih radova članova Društva likovnih umetnikov Maribor.
Slikarstvom, fotografijom, grafikom i kombiniranim tehnikama devetero umjetnica i umjetnika propituje odnose između čovjeka, prirode, prostora te osobno iskustvo, potvrđujući vitalnost mariborske suvremene likovne produkcije.
Nova izložba nastavak je kulturne suradnje između riječkog HDLU-a i mariborskog umjetničkog društva, odnosno čin uzvratnog gostovanja riječkog HDLU-a nakon uspješno realizirane izložbe njihovih članova u mariborskoj Galeriji DLUM.
Riječki postav okuplja devetero umjetnica i umjetnika odabranih putem javnog natječaja, a kako ističe kustos izložbe Zlatko Tot, jedini kriterij odabira bila je – kvaliteta radova.
Posjetitelji na izložbi mogu vidjeti djela – Ernesta Artiča, Gregora Pratnekera, Elene Churnosove, Blažke Križan, Maje Šivec, Marka Paka, Cvete Hojnik, Natalije Juhart Brglez i Ota Vogrina – izvedena u tehnikama ulja i akrila, fotografije, bakropisa, obojenog linoreza te kombiniranih medija.
Različite poetike
Novootvorena izložba, ističe Tot u kustoskom tekstu, pruža uvid u različite autorske poetike i medije, od suvremenog slikarstva i fotografije do grafike i eksperimentalnih pristupa.
Svojim prijavljenim radovima autori Ernest Artič, Gregor Pratneker i Elena Churnosova, govori, »predstavljaju suvremene likovne tendencije koje se iskazuju posredstvom poteza kista i gustoće uljanih boja«.
– Artič nas u radu »Dijagonalne veze« uvodi u neutralan prostor u kojemu obitavaju nedefinirani organski oblici. U Churnosovinom radu »Prodajalka igrač« prikazana je mlada djevojčica koja prodaje igračke. Pratnekerov »Razgovor među drvećem« unosi dozu mira unutar samog postava; minucioznim potezima kista »rasvjetljava« gustu šumsku faunu unutar koje se nalaze dvije ljudske figure impresionistički uhvaćene u trenutku, tumači kustos.
Raznolikost izložbe posebno dolazi do izražaja (i) u radovima Blažke Križan, Marka Paka i Maje Šivec koji, svaki na svoj način, propituju prostor, percepciju te odnos čovjeka prema (svom) okruženju.
– Blažka Križan u radu »Kaskada III« služi se repetitivnom metodom formiranja fluidnih geometrijskih formi koje su naglašene glavnim elementom – zarezom, odnosno znakom, koji uvijek ostaje prisutan, samo varira njegova veličina i zakrivljenost što kauzalno utječe na završnu formu.
U radu »Resonanca – urbani zid in breza« Pak nam predstavlja dio šireg fotografskog istraživanja koje se bazira na dokumentiranju urbanog okoliša blokovskog naselja.
Šivec nam pokazuje kako fotoaparat koji služi za uhvatiti trenutak u prolaznoj sadašnjosti nerijetko posluži i za prikazati unutrašnje stanje subjekta, naglašava Tot.
Kombinirane tehnike
Kombinirane i grafičke tehnike u ovoj su selekciji zastupljene radovima Cvete Hojnik, Natalije Juhart Brglez i Ota Vogrina, koji na različite načine istražuju teksturu, prostor, arhitektonske motive te simboliku kretanja.
– Iz područja kombiniranih tehnika rad Hojnik »Odrazi tame« reprezentira ozbiljno istraživanje odnosa teksture, reljefa i refleksije svjetlosti.
Umjetnica Juhart Brglez sa serijom radova izvedenih u tehnici bakropisa u boji stvara vedute gradova kakve vide oči šetača. Umjetnik Oto Vogrin predstavlja se serijom radova koja nosi naziv »Svi su dolazili« jedan, dva i tri.
Njegov rad izveden u grafičkoj tehnici obostranog otiska linoleuma predstavlja nam putnike koji se kreću jedino sebi znanom rutom, objašnjava kustos.
Kako zaključuje, ova izložba predstavlja tek manji presjek suvremene mariborske umjetničke scene, ali dovoljno reprezentativan da pokaže njezinu raznolikost i kvalitetu.
– Ovom izložbom posjetiteljima je predstavljen mali dio suvremene mariborske likovne scene koja je itekako živa i potentna. Teza da je nastupila »smrt slikarstva« je opetovano korigirana što i potvrđuju izloženi radovi u tehnikama ulja i akrila na platnu/papiru.
Fotografija je uvijek živa i prisutna spremna uloviti vanjske i unutarnje promjene, dok se bakropis i linorez nešto rjeđe viđaju čime zastupljeni radovi u tim tehnikama posebno iznenade i razvesele.
Kombinirana tehnika uvijek je spremna na eksperimentiranje i propitkivanje likovnih tendencija – odlike koje se prepoznaju i kod članica i članova Društva likovnih umjetnika Maribor, zaključuje Tot.