Izložba dio je europskog projekta »ArTVision« koji okuplja osam partnera iz četiri jadranske zemlje i 25 umjetnika uglavnom mlađe generacije koji se mahom osvrću na identitet, i to sa osobnog, nacionalnog i transnacionalnoga gledišta
RIJEKA » Dvadeset i pet umjetnika, uglavnom mlađe generacije, iz Albanije, Crne Gore, Italije i Hrvatske sudjeluje na izložbi »Coexistence: For a New Adriatic Koine« koja se večeras u 20 sati otvara u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.
Grad Rijeka treća je postaja na putu izložbe koja je dosad već predstavljena u Tirani i Cetinju, a dio je europskog projekta »ArTVision« koji okuplja osam partnera iz četiri jadranske zemlje. Hrvatski partneri u projektu su Primorsko-goranska županija i televizija Kanal Ri, vodeći partner je regija Puglia iz Italije, dok su ostali partneri Muzej suvremene umjetnosti Pino Pascali, Akademija lijepih umjetnosti iz Venecije, Ministarstvo kulture Crne Gore, Ministarstvo turizma, kulture mladih i sporta Albanije te Akademija umjetnosti iz Tirane.
Glavni cilj projekta je osnažiti mrežu mladih umjetnika i uspostaviti dijalog između dvije obale Jadrana, a tema izložbe, prema riječima riječke kustosice Ksenije Orelj, ne propituje koegzistenciju kao politički korektan, već kao upitan pojam današnjice.
Zasjenjene i sive zone između službene slike globalno otvorenog okruženja i stvarnih situacija stoje u njezinu središtu. Izložba je usmjerena prema odnosima čovjeka, prirode i tehnologije, utjecaju ekonomije na osjećanje ljudi te mogućnostima zajedništva i prostorima utopije na području današnje Europe.
U okviru izložbe održat će se i nekoliko dodatnih programa. Osim filma »Zaboravljeni prostor« u Art kinu »Croatia« 21. i 22. studenoga, u MMSU-u je 28. studenog u 20 sati na rasporedu predavanje Svena Ruckera pod naslovom »On the Liquefaction of Culture«, a 26. studenog i 3. prosinca od 17 do 19 sati u Muzeju će se održavati radionica za srednjoškolce pod nazivom »Borders in Motion«.
Prema riječima talijanske kustosice Marinilde Giannandrea, identitet je glavna tema na koju se osvrnuli umjetnici, i to sa osobnog, nacionalnog i transnacionalnoga gledišta. Vrlo su zaokupljeni i problematikom Europske unije te gospodarskom i financijskom situacijom. Mnogi su koristili metaforu otoka u odnosu prema masovnom turizmu i konzumerizmu, a bave se i propitivanjem mitova.
Prema riječima Valerija Jurešića, pročelnika Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ, partnersvo u ovom projektu za županiju ima veliko značenje, ne samo zbog promocije suvremene umjetnosti zemalja članica, umrežavanja umjetnika i kulturnih aktera, već i stoga što transformira način rada uprave koju iz administartivne pozicije uvodi u područje kulturnog djelovanja. S druge strane, takvi oblici suradnje otvaraju potencijale za financiranje projekata kakve bi sami teško mogli napraviti.
