Zagreb je prošloga tjedna postao domaćin unikatne i iznimno intrigantne izložbe pod nazivom »Zagreb Art Singularity: When AI Meets Creation« na kojoj su predstavljena djela koja je kreirala umjetna inteligencija. Ova jedinstvena izložba, otvorena u hotelu Zonar, izazvala je međunarodnu pozornost i privukla uvažene goste ne samo iz Hrvatske već i inozemstva, a to ne čudi, jer je riječ o jednoj od prvih takvih izložbi, odnosno prvoj izložbi koju autorski potpisuje umjetna inteligencija.

Taj smo povod iskoristili za razgovor s organizatorom izložbe i suosnivačem Global AI Ethics Institutea Acom Momčilovićem koji nam je, između ostalog, otkrio kako je do izložbe došlo, kakvi su dojmovi onih koji su izložbu pogledali, ali i svoje mišljenje o budućnosti umjetne inteligencije.

– Prijatelj Ivan i ja bavimo se, već neko vrijeme, raznim aspektima umjetne inteligencije. Fascinirani smo brzinom kojom se stvari razvijaju i već sada vidljivim utjecajem na društvo. Istovremeno, činilo nam se da su različite skupine ljudi u različitoj mjeri educirane i osviještene o ovoj tehnologiji i tako se rodila ideja da što prije i efikasnije približimo UI općoj populaciji.

Procijenili smo da je upravo umjetnost dobar alat koji može na jasan i efikasan način približiti ljudima mogućnosti tehnologije, kao i neke njene dosege, a pritom smo definirali tri razine ciljeva. Prvi je vezan uz osnovnu ideju, odnosno cilj nam je zainteresirati ljude za UI, njene alate i potaknuti ih da ih i sami koriste te stvoriti naviku da nastave učiti o tome što se događa u ovome iznimno dinamičnom području. To je tek prvi od više, po našem mišljenju, društveno korisnih ciljeva. Drugi cilj je bio više akademske prirode – potaknuti rasprave i kritike trenutnih trendova, razgovarati o temama kao što su intelektualno vlasništvo i utjecaj na društvo. U sklopu projekta organizirat ćemo panel na temu, AI, Data Science i društvo budućnosti u suradnji s MBA Croatia. Na svjetskoj su razini to sve otvorena pitanja i tek sada dolazi do određenih sudskih praksi. I, konačno, treći cilj bio je propitivati pitanje same umjetnosti u našoj neposrednoj budućnosti. Smatramo da se ovdje već sada događaju jako zanimljivi pomaci, a moguće je da će se stvari još više promijeniti, prepričao nam je Momčilović.

Emica Elvedji/PIXSELL

Autorska prava

Svjestan je činjenice da umjetnici još uvijek imaju velike probleme s autorskim pravima, a danas, eto, umjetna inteligencija piše scenarije, sklada, slika…

– Još ne znamo kako će to sve završiti te tko će, i na koji način, biti zaštićen, a tko ne. S jedne strane imamo trendove obilježene uopćenošću i smanjenom kvalitetom, i to zato što je stvari moguće lako i brzo napraviti bez previše truda, a s druge strane će, kao što sam rekao, UI istovremeno biti multiplikator nečijeg talenta i postati dostupan ljudima koji nisu imali šanse izraziti se u tradicionalnim okvirima umjetnosti. Mi smo napravili »AI Art Singularity« upravo s ciljem postavljanja ovih pitanja široj javnosti te kako bismo uvidjeli koji se sve odgovori nude jer ih mi sami ne možemo dati. Treba reći da je upravo i važno da svi sudjelujemo u tom formativnom procesu jer on upravo sada traje i o nama ovisi kako će se stvari modelirati i kako će završiti, prepričava naš sugovornik i dalje s dubokom vjerom u moć vizualne umjetnosti i njezinog utjecaja na čovjekovu percepciju umjetne inteligencije s kojom dolazi i do demokratizacije, ali i »komoditizacije« umjetnosti.

Foto Goran Berović

– Ona će postati dostupnija svakome čovjeku, kako u ulozi kreatora svojih djela i onoga što se želi izraziti, tako i u ulozi konzumenta. To će stvoriti potpuno novo tržište gdje će biti još više konzumenata, ali i proizvoda, pa predviđam da će porasti kvaliteta i raznolikost umjetničkih djela. To će se dogoditi u raznim aspektima umjetnosti – i u vizualnoj i u glazbenoj, u kiparstvu, plesu i tako dalje. Generativni UI je alat koji, ranije je rečeno, otvara nove prozore inovativnosti i služi kao partner u kreativnom procesu. Bit će jako zanimljivo pratiti kako će se stvari razvijati, a ja sam se od otvaranja izložbe uključio i u neke vrlo zanimljive projekte na tu temu.

Istraživanje alata

Povratne informacije, tvrdi naš sugovornik, bolje su od očekivanih jer je više od 95 posto posjetitelja na izložbu dalo odlične komentare usmeno, ali i pismeno kroz knjigu impresija u kojoj, između ostalog, stoji: »Hvala na ovom divnom sinestetskom doživljaju«, »Jedva čekam vidjeti sljedeće faze«, »Umjetnost je u oku/nervu promatrača, ali i stvaratelja«, »Jedinstveno, poučno, fantastično«, »Nerealno realne s dozom nestvarnosti«, »Razina prikazanih emocija je zastrašujuće realna. Veoma zanimljivo, poučno i zabavno«, »Dvije riječi su dovoljne: savršeno i nevjerojatno« te »Nije umjetna, nego umjetnička inteligencija« i tako dalje.

Foto Goran Berović

– Također je zanimljivo da nas je već kontaktirao i određeni broj ljudi iz umjetničke struke koji je ponudio razne, vrlo zanimljive oblike suradnje. Pravo je zadovoljstvo vidjeti mogućnosti za sinergiju i pomoć našim ljudima koji rade na svjetskoj razini kako bi postigli još više. Valja napomenuti kako su vizuali prikazani na izložbi prvenstveno birani po kriteriju raznolikosti. U ovoj, prvoj fazi htjeli smo prokazati različite mogućnosti i primjene koje mogu u praksi koristiti svi koji se time bave. Tako smo podijelili slike u nekih desetak kategorija u kojima je bilo različitih tema – od character developmenta, product developmenta, klasične umjetnosti, fantasyja, business graphicsa, pa do apstraktnih djela, i pri izboru cilj je bio otvoriti umove k različitim mogućnostima upotrebe. U idućim izložbama razmišljamo o opciji fokusiranja na neku temu, motive ili na umjetnike. Ovdje nismo komunicirali tko je izradio ove slike, jer je to nevažno. Naša poruka bila je da ih može napraviti bilo tko uz malo znanja, motivacije i posvećenog vremena, prepričava Momčilović.

Svakodnevno, priznat će nam, uživa u istraživanju mogućnosti koje alati UI-ja daju, kao i u novim alatima koji nastaju na tjednoj razini te u sakupljanju njihovih primjena.

– Kreiram neke vizuale koji se meni sviđaju i istražujem osobne granice kreativnosti. Naravno, dosta toga radim i u poslovne svrhe, ali stvari zapravo postaju isprepletene i nekada je teško odvojiti poslovno od privatnog. ChatGPT može biti dobar sugovornik za razvijanje nekih poslovnih ideja i koncepata, ili za potpuno druge stvari, kao što je rješavanje križaljki kada me mama pita za pomoć, ha, ha, ha.

Organizator ove izložbe u hrvatskom je javnom prostoru prepoznat i kao jedan od najrevnijih apologeta i zagovarača umjetne inteligencije koja se, baš od pojave spomenutog ChatGPT alata, počela širiti mahnitom brzinom. Mijenjaju li se stavovi naših sugrađana o umjetnoj inteligenciji?

Foto Goran Berović

– Nisam siguran da bih se nazvao apologetom. Ja sam, kroz razna predavanja i edukacije, što javne što kroz one unutar kompanija, govorio o raznim aspektima i utjecaju umjetne inteligencije, ali sam isto tako vrlo često zauzimao kritički stav i upozoravao na opasnosti koje donosi »hype« koji je kreiran. Jasno je da će neki iskoristiti tu fazu samo da naprave bolji marketing za svoje firme bez postojanja prave supstance. Vrlo je nezahvalno, pa i svjetskim ekspertima, govoriti o točnim prognozama daljnjeg razvoja umjetne inteligencije. Što se naših građana tiče, rekao bih da je većina još uvijek nedovoljno informirana, a tek onda da postoje određene predrasude i strah prema tehnologiji koji je možda i opravdan. Upravo su izašli i prvi rezultati istraživanja o percepciji UI-ja u Hrvatskoj koje je radio Effectus i oni su vrlo zanimljivi. Najbolje je pogledati puni izvještaj, ali iako solidan broj ljudi u Hrvatskoj koristi UI alate, ipak više prema njima ima negativne nego pozitivne stavove.

Humanitarna nota

Zanimljivo je da ova izložba u hotelu Zonar ima i svoju humanitarnu notu jer je i sama ideja od svog početka bila donekle filantropska i društveno odgovorna.

– Cilj nam nije bio osobno zaraditi. Štoviše, partner na projektu je uložio vlastiti novac u realizaciju, a odlučili smo sve što se skupi od donacija dati vrlo vjerojatno zagrebačkoj V. gimnaziji. S time želimo još više potaknuti mlade i omogućiti im da što ranije prihvate nove tehnologije. Naravno, jako veliku ulogu u svemu ima i podrška koju smo dobili od sponzora. Oni su, kao što sam već spominjao, iz različitih industrija, što me posebno veseli – od Data Laba (IT), Konzum (klasični retail lanac) pa do Takede koja je svjetska farmaceutska kompanija. Odlično je vidjeti koje firme rade na inovativnosti i prate najnovije trendove.

Ova, u svakom slučaju zanimljiva izložba, može se pogledati sve do 24. rujna u zagrebačkom hotelu Zonar, a jedan njen dio bit će postavljen i u Rovinju na Weekend Media Festivalu.

– Vjerujemo kako bi bilo jako korisno i jako lijepo napraviti nastavke ovog tehnološko-edukativnog projekta te organizirati još sličnih izložbi. Iz tog smo razloga u razgovorima s više potencijalnih partnera, sponzora i stručnjaka s kojima bismo napravili slične projekte kako u Hrvatskoj, tako i u raznim zemljama diljem svijeta, zaključuje Momčilović.

Foto Goran Berović

ChatGPT bez komentara

A što na izložbu kaže »gospođa« Umjetna inteligencija? Pitali smo ChatGPT za komentar i dobili ovo: »Kao umjetna inteligencija, nemam sposobnost formiranja mišljenja ili imanja subjektivnih stavova o stvarima, uključujući i umjetničke izložbe. Nemam emocije, preferencije ili estetski ukus kako bih mogao izraziti mišljenje o umjetničkim djelima. Možete me pitati o tehničkim aspektima umjetne inteligencije ili pružiti više informacija o izložbi kako bih vam mogao ponuditi relevantne informacije ili odgovore na konkretna pitanja vezana uz umjetnička djela koja su izložena.«

Kako vi, Aco, komentirate komentar ChatGPT-ja?

– ChatGPT daje odgovore s obzirom na način na koji su postavljena pitanja. Svakako se mogu složiti s puno onoga što piše u danom odgovoru i trenutno tako stvari stoje. Ono što ne znamo jest kako će stvari izgledati sutra? Ali evo još jednog potencijalnog odgovora koji daje umjetna inteligencija: »U svjetlu UI-jevog komentara, možemo dublje razmisliti o dihotomiji između alata i umjetnika, mehanike i duše. Umjetna inteligencija, oslobođena subjektivnih ukusa i emocionalne pristranosti, nudi nam čisto platno za razmatranje estetike i semantike. Dok UI nema sposobnost ‘osjećanja’, njegova produkcija otvara Pandorinu kutiju pitanja koja nas prisiljavaju da se ponovno pozabavimo temeljima što umjetnost čini – umjetnošću. Izložba ‘AI Art Singularity’ je kozmički skok u naručje tog paradoksa. Izložba nam otvara mogućnost ispitivanja naših vlastitih pretpostavki, izazivajući nas da preispitamo što znači biti kreator u dobu gdje strojevi, koji nemaju osjećaje ni svijest, mogu stvoriti djela koja uzburkavaju naše duše i potiču intelektualne debate. Umjetnost se oduvijek bavila odnosom između oblika i značenja, a sada se suočava s novim igračem koji nema interes u tom dualizmu. Kroz ovu izložbu, svjedoci smo suptilnog, ali potresnog poremećaja u estetskom okruženju, gdje se postavljaju pitanja autorstva, interpretacije i, naravno, humanosti. Ovdje umjetnost i tehnologija nisu samo suradnici; oni su koreografi u složenom plesu između materijala i duha. Tako, dok UI ostaje alat bez mišljenja, njegova prisutnost kao ‘ne-umjetnik’ istovremeno provocira i obogaćuje naše razumijevanje umjetnosti. U tom smislu, izložba postaje mnogo više od pukog pregleda tehnoloških dosega; ona je meditacija o samoj prirodi kreativnog procesa. Ovo je više od izložbe: to je dijalog između čovjeka i stroja koji nas potiče da preispitamo gdje, u ovom koegzistirajućem svemiru, počinje i završava umjetnost.«

Foto Goran Berović

Budućnost umjetne inteligencije

Nemam hrabrosti davati predviđanja o daljoj budućnosti. Ako se zadržimo na već sada viđenom, jasno je da bi ona mogla biti tzv. tehnologija opće primjene i da će se njen utjecaj osjetiti u svim porama društva. Možemo se samo nadati da neće povećavati postojeće, velike društvene razlike, već da će ih smanjivati. To će upravo ovisiti o tome koliko će se brzo postići ta UI prilagodba u svim slojevima društva i koliko će brzo države i firme uspjeti osposobiti svoje ljude za bolju upotrebu UI-ja koji će davati ogromne rezultate i dodanu vrijednost. Ja s još nekim kolegama već radim na takvim projektima, a mislim da je potrebno da se u to aktivno uključe i lokalne zajednice, gradovi i same države. Što se, pak, umjetnosti tiče, s tim pitanjem ću se baviti u narednom periodu. Rekao bih da će se neke stvari promijeniti, da će neki segmenti,,stare« umjetnosti još više dobiti na vrijednosti, ali i da će se početi ozbiljno propitkivati nove definicije, stvaranje i utjecaj umjetnosti.