Novine obično završe na dnu kante za smeće. Ono što je doživio Polet, to se novinama skoro nikad ne događa. Drago mi je da Polet nije u kanti – rekao je  Mijo Vesović u Čitaonici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje je postavljena izložba »Poletova estetika«.

Daleko je Polet od kante za smeće: kako je istaknula Mikica Maštrović, ovaj je mali projekt potaknut nedavnim buđenjem interesa za tjedne novine Saveza socijalističke omladine Jugoslavije – a taj interes nije ograničen samo na Hrvatsku.

– Zahvaljujući donaciji Mirka Ilića, grafičkoga dizajnera i stripovnoga crtača koji već trideset godina živi i radi u New Yorku, 69 brojeva Poleta, koji su objavljeni od listopada 1976. pa do kraja 1977. godine, završilo je u njujorškome Muzeju suvremene umjetnosti (MoMA), čiji su stručnjaci procijenili da je riječ o ponajboljem avangardnom istočnoeuropskom časopisu. Stoga smo odlučili izložiti Polet, ali i pokazati one autore koji su se svojim dizajnom tražili i u drugim medijima, i to sve iz bogatoga fonda NSK-a, ističe Mikica Maštrović, napominjući da je izložba zamišljena kao hommage hrvatskom grafičkom dizajnu i onima koji su ga stvarali.

U kronološkom redu, počevši od nultog broja s entuzijastičnim manifestom na naslovnici, izloženi su brojevi Poleta, ali i fotografije koje su u tom listu imale poseban tretman. Mijo Vesović i Fedor Vučemilović samo su neki od autora izloženih fotografija koje prate pojedine brojeve. Fotografiju su, između ostalih, potpisivali i Andrija Zelmanović, Siniša Knaflec, Dražen Kalenić, Danilo Dučak, Ivan Posavec, Goran Pavelić, Jasmin Krpan i Šime Strikoman.

»Poletu ste potrebni. Potrebni ste mu da biste ga izgrdili ili pohvalili. Potrebni ste mu da bi postao ono što bi mogao postati – list koji će vam biti potreban« – ovo je dio teksta s naslovnice prvog broja Poleta, objavljenog 27. listopada 1976., prije punih 39 godina.

Polet se naslanjao na desetljetnu tradiciju omladinskog tiska, kao i vrhunskog dizajna koji se u Hrvatskoj javlja još tridesetih godina 20. stoljeća s Ottom Antoninijem, Ljubom Babićem i Mihajlom Arsovskim, ali i njihovim sljedbenicima – Zoranom

Pavlovićem i Ivanom Dorogijem koji su dali velik doprinos grafičkom dizajnu.

– Upravo su se Pavlović i Dorogi po estetici novinskog dizajna mogli mjeriti sa suvremenim svjetskim izdanjima, ističe Mašković.

Zanimljivo je da je u finalnoj fazi i monografija o Poletu koju piše jedan od nekadašnjih novinara Poleta, povjesničar i publicist Željko Krušelj. Tu opsežnu knjigu pod naslovom »Igraonica za odrasle«, za koju je omot dizajnirao nekadašnji »poletovac« Mirko Ilić, objavit će  riječka izdavačka kuća Adamić, a trebala bi biti u knjižarama do Sajma knjiga u Puli, odnosno početkom prosinca.