HISTRI U ISTRI

Eksponati Arheološkog muzeja Istre u Muzeju »J. J. Winckelmann«: Reprezentativni predmeti bogate materijalne kulture

Vanesa Begić

Foto ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE

Foto ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE

Izložba u Trstu posvećena je pokojnoj kustosici Kristini Mihovilić. Izlošci obogaćuju muzej kao dio zajedničke kulturne baštine. Iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja



TRST – U Muzeju antikviteta »J. J. Winckelmann« u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr. Prvi put su izloženi u Italiji u sklopu izložbe »Histri u Istri«, koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu/Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s općinom Trst.


Istra i Furlanija


Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru postavljena je u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, a usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu indoeuropskog podrijetla koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba. Izložba »Histri u Istri« ostaje otvorena za javnost sve do 1. travnja 2024., od utorka do nedjelje od 10 do 17 sati.


Svečano otvorenje održano je u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze te tršćanskog pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, zamjenika gradonačelnika Pule Bruna Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovića, predstavnice Arheološkog muzeja Istre Maje Čuka, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija te kustosice Muzeja antikviteta »J. J. Winckelmann« Marzije Vidulli Torlo, kao i predstavnika Istarske županije Vladimira Torbice, pročelnika za kulturu i zavičajnost i istarske dožupanice Jessice Acquavita.




»Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije – Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst«, potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam Giorgio Rossi, dodajući da je to put koji zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i koji dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske, što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator, zaključuje Rossi.


Bogata baština


»Ostvarivanjem ovog projekta« – tvrdi Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu – »htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje za vlastiti kulturni i ljudski razvoj.« Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije – Julijske krajine. Prva je izložba, »Iapodes. Tajanstveni gorštaci u srednjoj Europi«, prisjeća se Murković, postavljena od studenoga 2018. do veljače 2019., bila posvećena narodu Japoda i privukla je više od 8.000 posjetitelja. Završni susret bit će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba tijekom 2024./2025. godine.


– Željeznodobna kultura Histra s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture, objašnjava autorica izložbe Martina Blečić Kavur.


Dio trilogije


– Muzej antikviteta »J. J. Winckelmann« s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima, drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine. Iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. godine, kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi istražio nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu, navodi Marzia Vidulli Torlo, kustosica iz Muzeja antikviteta »J. J. Winckelmann«.


Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi zagrobnog života. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom. Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. prije Krista.


Vrijedni nalazi


Situle su, podsjetimo, brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Umjetnost je to posvjedočena ne samo u Istri, nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.


Histarski brod otkriven je prije deset godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, te predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko deset metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. i jedan je od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.


Prva istraživanja


U prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja antikviteta u Trstu, izvršili su prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij koji Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Predmeti s izložbe podudaraju se s raznim muzejskim izlošcima. Izložba o Histrima pokazuje da odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, i da dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.- 4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.