Arijana Koprčina, voditeljica Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), dobila je godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti za najbolju knjigu u struci, za “Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“, izvijestio je u srijedu taj zagrebački muzej.

Autorica brojnih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj, ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom s više od 450 fotografija zlatarske građe, okrunila svoj dosadašnji rad na tom području, ističu iz MUO.

Primivši nagradu Koprčina je izrazila zadovoljstvo što je prepoznat višegodišnji trud u usko definiranom području i specifičnoj temi, zahvalivši svima s kojima je surađivala.

“Zaista je prekrasno dobiti nagradu kolega koja mi je ujedno i poticaj, vjetar u leđa u planovima i nastavku rada.”, rekla je.

U obrazloženju nagrade istaknuto je da je to knjiga iznimne vrsnoće i ljepote s neprijepornom vrijednošću za povijest nacionalne kulturne i umjetničke baštine, a u njoj je prvi put na jednom mjestu s odgovarajućom znanstvenom akribijom obrađena neprocjenjiva umjetnička baština Zagrebačke nadbiskupije – predmeti zlatarske umjetnosti nastali u stilskom razdoblju kasne gotike i renesanse.

Monografija u izdanju Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt predstavlja najreprezentativnije umjetnine od zlata, srebra i dragoga kamenja, nastale u 15. i 16. stoljeću i oblikovane u stilu kasne gotike i renesanse, većinom sačuvane u Riznici Zagrebačke katedrale, drugim crkvama Zagrebačke nadbiskupije te u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt.

Među najistaknutijima ističu se ostavštine iz posjeda zagrebačkih biskupa Osvalda Thuza, Luke Baratina i Šimuna Erdődyja te darovi Ivaniša Korvina ali i dragocjeni reprezentativni kaleži od kojih su mnogi i radovi domaćih, zagrebačkih i hrvatskih zlatara.

Uz opsežan uvod s povijesnim i stilskim osvrtom na zlatarstvo, monografija sadržava i opsežnu katalošku obradu pedeset i tri pojedinačne umjetnine uz dopunu gemološkim determinacijama dragoga kamenja koje je proveo dipl. ing. geol. Marin Šoufek te heraldičkim determinacijama Mateje Brstilo Rešetar.