Spora tranzicija

U trećem kvartalu, od ukupne prodaje automobila u EU, manje od 10 posto otpada na potpuno električne

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Hibridni automobili su sve češći izbor kupaca i elegantno rješenje i za proizvođače i kupce. Jeftiniji su od potpuno električnih automobila, imaju manje baterije koje se pune za vrijeme rada benzinskog agregata, i na kraju troše manje goriva. No, zagađuju li atmosferu bitno manje? 



Unatoč činjenici da se veliki automobilski proizvođači natječu tko će prije napustiti vozila s unutarnjim izgaranjem i ubrzano industriju transformiraju prema navodno ekološki prihvatljivim rješenjima, prodaja električnih automobila i dalje ide u najmanju ruku kilavo.


U trećem kvartalu ove godine u Europskoj uniji koja je jedan od predvodnica prometne „elektrifikacije“, samo 9,8 posto prodanih novih automobila bilo je u potpunosti na električni pogon, skromne brojke ublažava činjenica da je skoro trideset posto novih automobila hibridnih, što će reći da uz motor na fosilno gorivo imaju i električni agregat. I dalje dominiraju vozila koje pokreće isključivo benzin ili dizel, kojih je od ukupnog broja prodano 57,6 posto.


Kao što je vidljivo, hibridni automobili su sve češći izbor kupaca i elegantno rješenje i za proizvođače i kupce. Jeftiniji su od potpuno električnih automobila, imaju manje baterije koje se pune za vrijeme rada benzinskog agregata, i na kraju troše manje goriva. No, zagađuju li atmosferu bitno manje?




Ako se pita poznate ekološke pokrete Greenpeace i Transport&Environment, hibridni automobili su zapravo varka koja usporava tranziciju prema rješenjima s nula emisija i nisu tako „zeleni“ kao što se čini.


Iako laboratorijski testovi sugeriraju da tako zvani plug-in hibridi proizvode 44 grama CO2 po kilometru, no prema testovima u stvarnim uvjetima, na cesti koje su provele spomenute ekološke grupe, ispada da je ta emisija ipak bliža 120 grama CO2 po kilometru što je vrlo blizu emisije prosječnog benzinskog automobila.


Još je gore u slučaju klasičnih hibrida, čija se baterija za razliku od plug-in verzija ne može puniti preko utičnice, već samo energijom upaljenog motora i kočenjem.  Neovisne studije sugeriraju da takvi automobili koji se reklamiraju kao ekološko rješenje, zapravo u prosjeku emitiraju tek između 10 i 15 posto manje CO2 od klasičnog benzinskog automobila.


U svakom slučaju, bez obzira na dojam kako se užurbano krećemo ka elektrifikaciji prometa, u stvarnosti se mičemo puževim korakom. Ni 10 posto prodanih potpuno električnih automobila u trećem kvartalu u naprednoj i ekološki svjesnoj Europskoj uniji i 30 posto hibrida koji zagađuju tek nešto manje od vozila na isključivo fosilna goriva jak je argument u korist te tvrdnje.