VLADA PRIPREMA NOVI ZAKON

Skida se oznaka tajnosti s procedura upravljanja robnim zalihama: Ono što Hrvatska ima dostatno je za 30 dana

Jagoda Marić

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Predlaže se da sve procedure budu javno poznate, što je dodatni doprinos transparentnosti rada Ravnateljstva za robne zalihe. Ubuduće će se sve robne zalihe držati u robi, a ne u robi i novcu, kako bi se u slučaju potrebe moglo što brže djelovati.



ZAGREB – Hrvatska će dobiti potpuno novi zakon o strateškim robnim zalihama, najavljeno je to na njezinom portalu e-savjetovanje gdje je zasad objavljen samo obrazac prethodne procjene učinka propisa, što je korak koji prethodi objavi zakonskog prijedloga u javnoj raspravi.


U objašnjenju se navodi da je sadašnji zakon zastario i da ga je potrebno prilagoditi novim izazovima učestalih katastrofa, humanitarnih kriza. Posebice se tu misli na operativnost kod donošenja bilanci strateških robnih zaliha, upravljanja robnim zalihama, njihovog bržeg popunjavanja, ali i uključivanja novih proizvoda u bilancu robnih zaliha. Pandemija koja je u prošloj godini pogodila cijeli svijet, te potresi koji su se dogodili u Hrvatskoj, pokazali su da robne zalihe nisu bile pripremljene ni kad je u pitanju medicinska zaštitna oprema, niti privremeni stambeni objekti, primjerice, kontejneri za smještaj građana čiji su domovi stradali u potresu.


Zalihe vrijedne 537 milijuna kuna dostatne za 30 dana

Ministarstvo gospodarstva je nekoliko puta prošle godine, uz to što Vlada Saboru šalje godišnje izvješće o stanju zaliha, izvijestilo kakvo je stanje i po pitanju tih zaliha, a povod je bila pandemija, ali i potresi. Prema tim objavama vrijednost robnih zaliha bila je 537 milijuna kuna, a bilo je to dostatno za 30 dana racionalne opskrbe hrvatskog stanovništva.



Tako je Hrvatska na početku pandemije, kao i veliki broj europskih zemlja, imala nestašicu zaštitne opreme, što je prevladano izravnom nabavom iz Kine, bez javnih natječaja, a na isti način nastojalo se od domaćih proizvođača nabaviti i kontejnere za potresom pogođena područja.


Pravna norma


Uz to u Obrascu se navodi da postojeće dugogodišnje procedure i postupanja u Ravnateljstvu za robne zalihe, kada je u pitanju upravljanje robnim zalihama i imovinom kojom upravlja Ravnateljstvo robnih zaliha, nemaju odgovarajuću pravnu normu.


U svom pojašnjenju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije otkrivalo detalje novog zakona, koji još nije upućen u javnu raspravu, ali ističu da će u njega biti pretočene sve odluke i zaključci što ih je Vlada vezano uz upravljanje robnim zalihama donosila proteklih godinu i pol zbog pandemije i potresa.


– Na temelju iskustva proživljenih katastrofa koje su se u Republici Hrvatskoj dogodile proteklih godina (poplave, migrantska kriza, klizišta tla, brojni požari, pandemija COVID-19, potresi u Zagrebu i na Banovini), sve Odluke i Zaključci Vlade RH koji se donose za efikasno upravljanje strateškim robnim zalihama i procedure koje su tim Odlukama i Zaključcima uspostavljene, sada su pretočene u prijedlog novog Zakona, navodi se u odgovoru Ministarstva.


Navode i da su dosad procedure na osnovu kojih se upravlja robnim zalihama bile interne, iako ih je redovito provjeravala i revizija i proračunski nadzor. No, prema novom zakonu oznake koje se tiču tih procedura će umjesto statusa vrlo tajno imati oznaku ograničeno.


Osnovne grupe


– Sada će te procedure biti javno dostupne svim građanima, budući da će kroz Pravilnik biti objavljene u Narodnim novinama, najavljuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uz objašnjenje da će Pravilnike o upravljanju, korištenju robnih zaliha i imovine robnih zaliha, prema novom zakonu, donositi ministar.


– S obzirom na interes javnosti, Ministarstvo novim Zakonom predlaže da sve procedure budu javno poznate, što je dodatni doprinos transparentnosti rada Ravnateljstva za robne zalihe, koja je (do)sadašnjim Zakonom donesenim 2002. limitirana oznakom vrlo tajno, dodaju iz ministarstva.


Uz to otkrivaju da će se ubuduće sve robne zalihe držati u robi, a ne u robi i novcu, kako bi se u slučaju elementarnih nepogoda i humanitarnih katastrofa moglo što brže djelovati.
– Sukladno tome, novim prijedlogom Zakona određene su samo osnovne grupe roba tako da bi se smanjio broj u popisu roba na općenite kategorije roba, a detaljne vrste, nazivi i količine roba određivat će se Bilancom strateških robnih zaliha koju donosi Vlada RH, što je potreba koja je proizašla iz dosadašnje prakse upravljanja, pojasnili su nam iz Ministarstva gospodarstva.