U 74. godini

Umro je Danijel Rehak, bivši logoraš i vukovarski heroj

Slavica Mrkić Modrić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i Centra za istraživanje ratnih zločina.



Danijel Rehak, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i Centra za istraživanje ratnih zločina umro je u Osijeku u 74. godini.


Rehaka je rat zatekao na radnom mjestu rukovoditelja sportskih objekata u Tvornici Borovo, a vrlo brzo se u Domovinski rat uključio preuzevši Sekretarijat za narodnu obranu Vukovara.


“Sve su mi polomili”


– Zarobljen sam 19. studenoga 1991. godine. Bio sam u Tvornici Borovo, došli su po mene i odveli me u Borovokomerc.




Onda sam završio u Dalju, iz Dalja su me odveli u Staićevo, iz Staićeva u Mitrovicu, a iz Mitrovice u Beograd. Primjerice, u petnaest dana dobio bih pet puta jesti, a svaki dan batine.


Dođu dva vojna policajca, svaki od sto kila i dva sata me tuku. Kad su otišli, pao bih u nesvijest. Iskreno, mislim da sam preživio te batine i te logore samo zato što sam puno vježbao.


Sve su mi polomili, oštetili su mi unutarnje organe, ma…, ispričao nam je u razgovoru vođenom u povodu obilježavanja 30. godišnjice pada Vukovara Danijel, te dodao – najveći neprijatelj logoraša su bolesti kardiovaskularnog sustava.


Potom su to posljedice premlaćivanja, izgladnjivanja, stresa… Znate koliko mi logoraši mrzimo hodnik?


I najkraći nam je predugačak jer se samo sjetimo onih hodnika iz logora u kojima bi nas čekala po četiri vojna policajca i peglaj po nama dok se ne onesvijestimo od boli.


Najbitnije je bilo podmetnuti im neki tvrđi dio tijela, rame, lakat i slično jer ako te dohvati po bubrezima, odbit će ti ih.


Zato većina nas logoraša ima slomljene ruke i laktove, a ni bubrezi nam nisu na mjestu. Uvijek sam im govorio – kad vas počnu tući, napni organizam pa kad ti on spusti pendrek na leđa, ispustiš zrak i amortiziraš udarac.


I zapamtite, za preživjeti logor najvažniji organ bio je mozak.


Izrazi sućuti


Danijel Rehak se kao predsjednik Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora zauzimao za kažnjavanje ratnih zločina nad zatočenim hrvatskim braniteljima te je Društvo podiglo više kaznenih prijava protiv osoba koje se sumnjiče za ratne zločine kako u Vukovaru tako i nad zatočenim hrvatskim braniteljima i civilima.


U povodu smrti Danijela Rehaka, hrvatskog branitelja i predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora izraze sućuti uputili su premijer Andrej Plenković, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuvši njegov doprinos obrani domovine i za prava stradalnika, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i mnogi drugi.


– S velikom tugom i žaljenjem primio sam vijest o odlasku gospodina Danijela Rehaka, pukovnika Hrvatske vojske, dragovoljca Domovinskog rata i predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.


Gospodin Rehak dao je nemjerljiv doprinos u obrani naše zemlje, a zatočeništvom u srpskom logoru podnio je i veliku osobnu žrtvu, što hrvatski narod nikad neće zaboraviti, naveo je predsjednik Vlade u izrazima sućuti.


Istaknuo je i Rehakov doprinos u miru za stradalnike Domovinskog rata.


– Nije stao ni u miru, nastavljajući borbu za sve one stradale u Domovinskom ratu, a posebno logoraše srpskih koncentracijskih logora, i dalje se nesebično zalažući za njihovu dobrobit.


Zahvalni smo na svemu što je učinio za slobodu Hrvatske, koja je danas ostala bez još jednog vukovarskog heroja, naveo je Plenković u izrazima sućuti koje je uputio uime Vlade i osobno.


Aleja hrastova


Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je u izrazima sućuti, koje je uputio obitelji i članovima HDLSKL, istaknuo Rehakovu bespoštednu borbu za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, zatočenike srpskih koncentracijskih logora.


– Njegova osobna žrtva i patnje iz srpskih logora nisu ga, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, pokolebale da svoj daljnji život i rad posveti bivšim logorašima i pokaže plemenito srce pomažući drugima.


– Danijel Rehak bio je zadnjih desetljeća, nakon Domovinskog rata, najprepoznatljiviji čovjek po aktivnostima vezanim za logoraše.


Dao je velik doprinos na strani borbe za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja, ali i cijeli svoj život i radni vijek je posvetio Vukovaru i Vukovarcima.


Ostavio je dubok trag i njegov odlazak predstavlja veliki gubitak, izjavio je u povodu smrti Danijela Rehaka vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.


Zadnji projekt na kojem je Rehak radio bila je Aleja logoraša. Kazao je:


– Nismo je uspjeli realizirati u Vukovaru, ali smo posadili hrastove na borovskoj cesti. Imamo aleju hrastova.


Poginule su 272 osobe, a mi imao zasađenih 150 hrastova jer nije stalo više. Službeno još nije otvorena jer moramo postaviti rasvjetu, ali to je projekt koji traje. Nastavit ćemo saditi hrastove.