PRIPREME ZA IZBORE

EPP pokušava u BiH oformiti koaliciju pod svojim okriljem, SDA i HDZ u sve boljim odnosima

Zlatko Crnčec

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

SDA se želi vratiti na vlast na državnoj razini, a HDZ želi u njoj ostati i, bez obzira na razmjenu oštrih izjava, u sve su boljim odnosima te moguće je da će biti u vladajućoj koaliciji



Europska unija i njene vodeće političke opcije su u pravoj maloj političkoj ofenzivi prema području jugoistočne Europe. Pa je tako krajem prošlog tjedna cijeli europski politički vrh došao u Tivat u Crnu Goru kako bi pokušao pogurati cijelo područje Zapadnog Balkana prema europskim integracijama. Početkom ovog tjedna najjača politička grupacija u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), održala je na istu temu i svoj skup u Sarajevu.


Kao rezultat tog okupljanja političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje su ujedno članice ili partneri EPP-a, potpisana je izjava kojom se obvezuju na suradnju kroz provedbu reformi.


Obnova suradnje


Dogodilo se to četiri mjeseca uoči općih izbora u BiH, što je neke promatrače potaknulo na nagađanja o obrisima nove vladajuće koalicije na državnoj razini, ali po svemu sudeći od toga neće biti ništa. Dokument koji se naziva »Zajednička izjava stranaka povezanih s EPP-om iz BiH o europskim vrijednostima i integraciji, identitetu, tržišnom gospodarstvu i vladavini zakona« u Sarajevu su u ponedjeljak potpisali čelnici HDZ BiH, HDZ 1990, Stranke demokratske akcije (SDA), Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS). Od potpisnica samo je HDZ BiH trenutno na vlasti na državnoj razini. Predsjednik EPP-a, njemački demokršćanin, Manfred Weber, koji je bio prisutan na potpisivanju dokumenta, rekao je da se radi o »povijesnom iskoraku koji bi mogao pridonijeti ubrzanoj provedbi reformi u BiH i njenom približavanju članstvu u EU-u«.




HDZ BiH dio je vlasti na državnoj razini gdje je u koaliciji s tri manje bošnjačke stranke i sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, najjačom strankom u Republici Srpskoj. HDZ BiH je u državnim institucijama, posebno Parlamentarnoj skupštini BiH blokirao sve pokušaje bošnjačke trojke da SNSD zamijeni dvjema srpskim oporbenim strankama, SDS-om i PDP-om, koje su jučer kao dio EPP-a s njim potpisale gore spomenutu izjavu. Time su bili propali svi pokušaji bloka takozvanih građansko-bošnjačkih stranaka da se SNSD izbaci iz vlasti i zamijeni SDS-om i PDP-om.


HDZ BiH i oporbeni HDZ 1990. također su na suprotstavljenim stranama jer na izbore idu odvojeno kao suparnici pri čemu svaka od tih stranaka ima svog kandidata za Predsjedništvo BiH. Prvima je kandidatkinja Darijana Filipović, a drugima Zdenko Lučić.


Predsjednik SDA Bakir Izetbegović, čija je stranka zadnje četiri godine provela u oporbi, rekao je kako se nada da će uslijediti obnova suradnje među strankama koje pripadaju političkoj obitelji EPP-a. U tome ga je podupro i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, neuspjeli predsjednički kandidat na nedavnim izborima u RS-u, stranke koja je sada u oporbi zajedno s PDP-om.


SNSD mogući partner


No SDS i PDP, kojem je na čelu najjači Dodikov politički protivnik u Republici Srpskoj, gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, trenutačno su u sukobu oko toga tko će biti zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske na listopadskim izborima. SDS je podržao Blanušu, no Stanivuković također ima predsjedničke ambicije.


Promatrači političkih prilika u BiH ne pridaju preveliku važnost ovoj izjavi. Svaka od gore navedenih stranaka ima svoju vlastitu agendu. SDA se želi vratiti na vlast na državnoj razini, a HDZ želi u njoj ostati. Dvije stranke bez obzira na povremenu razmjenu oštrih izjava u osnovi su u sve boljim odnosima i zaista je lako moguće da će nakon sljedećih općih izbora u BiH biti zajedno u vladajućoj koaliciji na razini države.


Pa će se EPP moći pohvaliti da su njegove članice na vlasti u još jednoj zemlji kandidatkinji. Ali to sigurno neće biti zbog toga što su i na to nagovorili EPP i Weber već zbog toga jer će takav biti omjer političkih snaga u Parlamentarnoj skupštini BiH. SDA bi ovaj put mogao pobijediti svoje protivnike u bošnjačkom političkom tijelu, takozvanu trojku – koju čine SDP BiH, Pravo i pravda i Naša stranka – a kojoj je znatno pala popularnost. S druge strane HDZ BiH će gotovo sigurno dobiti ogromnu većinu hrvatskih glasova jer mu koalicija pet oporbenih hrvatskih stranaka još uvijek nije dostojan suparnik.


Što se tiče dvije srpske stanke iz Republike Srpske, SDS je stranka koju je osnovao i bio njen predsjednik tijekom rata u BiH, ratni zločinac Radovan Karadžić, izgubila je nedavne izvanredne predsjedničke izbore u RS-u. Očekuje se da će u tom entitetu većinu i sve važne funkcije ponovo osvojiti Milorad Dodik i njegov SNSD. Pa će vjerojatno oni, a ne SDS i PDP, biti partner »proeuropskim pučanima« HDZ-u BiH i SDA-u u vladajućoj koaliciji na razini države.


Napadi na Čovića


Iza kandidature Zdenka Lučića za Predsjedništvo BiH uz šest drugih stranaka stoji i HDZ 1990., a on žestoko napada čelnika HDZ BiH Dragana Čovića i označava ga kao najodgovornijeg za neravnopravan položaj Hrvata u BiH. Čović pak uzvraća optužbama da je Lučić »lažni obavještajac i ratni profiter«. Međutim, dok je u Sarajevu sjedio uz predsjednika HDZ 1990. Iliju Cvitanovića, Čović je odlučio govoriti vrlo umjereno, te je pozvao da se otvoreni problemi u BiH riješe kako bi ne bi ostali kao teret budućim generacijama.