Duboko vjerujem da će sljedećih trideset godina obilježiti umjetna inteligencija. Zato nemojmo stajati sa strane i biti kupci gotovih rješenja, već budimo aktivni sudionici u trenutnim procesima, budimo hrabri i kreativni, kaže Mislav Malenica, osnivač i direktor tvrtke Mindsmiths te predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju – CroAI.

Povod razgovoru prijedlog je Uredbe o umjetnoj inteligenciji koji je ovaj tjedan predstavila Europska komisija, a o kojem nam je više rekla Milly Doolan, koja vodi javne politike u udruzi, dok smo se, razgovarajući s Mislavom Malenicom, detaljnije dotakli same umjetne inteligencije (UI), što će ona značiti za budućnost čovjeka i kako joj pristupati.

Prvenstveno alat

– Treba reći da je umjetna inteligencija prvenstveno alat koji možemo primijeniti u svom poslu. UI nema sama svoju svrhu već joj je svrha da ispuni ono što joj čovjek zada – da pronađe lijek, preporuči terapiju, dođe do nekog rješenja i slično.

Kad ju želimo pobliže odrediti, uvijek počnem od definicije inteligencije. Inteligencija znači da netko u pravom trenutku povuče pravi potez na pravi način. To se može primijeniti na stroj i program koji su, očito je, umjetni, stvoreni čovjekovom rukom, kaže Malenica.

On se za UI počeo zanimati još u srednjoj školi, a studij na zagrebačkom FER-u, rad na Institutu Ruđer Bošković i u Silicijskoj dolini bili su stepenice u pronalaženju načina kako tehnologija može boljim učiniti ljudski život.

– Google je prije 20 godina želio učiniti sve informacije dostupne svim ljudima na svijetu u trenu. I to nam se činilo kao magija, da ćemo biti nevjerojatno moćni i strašno napredovati. I jesmo jako napredovali, ali smo u isto vrijeme zaključili da nemamo koristi od beskonačnih količina informacija, jer ih je jednostavno previše, kaže Malenica.

I tu u igru ulazi umjetna inteligencija koju se može programirati tako da pruža i odabire relevantne informacije. Tako tvrtka našeg sugovornika, Mindsmiths, radi na rješenjima umjetne inteligencije u zdravstvu i financijskom sektoru ili, rečeno laički, pokušavaju »kopirati« znanja najboljih liječnika i drugih stručnjaka te ih prenijeti u digitalni sustav.

Na primjer, u suradnji s bolnicom Magdalena za kardiovaskularne bolesti razvili su asistenta Megi, koji pomaže bolesnicima koji boluju od visokog krvnog tlaka.

– Megi vam govori kada trebate izmjeriti tlak, umiri vas ako je sve u redu ili, ako je potrebno, javi liječniku da vas pozove u bolnicu i pomogne vam. Asistent je testiran kroz godinu dana na oko 80 stvarnih pacijenata i dobili smo nevjerojatne rezultate.

Pacijente koji su puno mirniji, jer više ne moraju razmišljati što će i kako će, te liječnike koji su nam rekli da sad imaju više vremena posvetiti se pacijentima kojima je to stvarno potrebno, jer im Megi javlja za mjerenja tlaka koja nisu u redu, opisuje Malenica.

Entuzijazam i polet

No, osim što vodi svoju tvrtku, on je, kako smo rekli, i predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju. Osnovao je CroAI prije godinu dana jer su Hrvatska i Europska unija većinom konzumenti tehnologije koja dolazi iz SAD-a, a, kaže, mi nismo ništa manje pametni od njih.

– Shvatili smo da je u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina odrasla nova generacija poduzetnika, koji su vidjeli svijet, napravili nevjerojatne stvari, te smo se počeli okupljati. Željeli smo naše znanje i iskustvo prenijeti novim generacijama, da uče iz naših pogrešaka, da se brže kreću, prate svjetske trendove.

Na primjer, ja sad s 40 godina imam više mentora nego što sam ih imao s 18. Zato želimo ohrabriti ljude i potaknuti ih, pružiti im informacije, jer je umjetna inteligencija velika prilika koju u Hrvatskoj ne bismo trebali propustiti, govori Malenica. Vođeni tom idejom, organizirali su prijevod tečaja »Elements of AI«, koji je dostupan na internetskoj stranici udruge.

– To je najbolji svjetski tečaj o osnovama umjetne inteligencije, a mogu ga slušati svi, neovisno o razini formalnog obrazovanja, inženjeri, liječnici, pekari, automehaničari, pravnici pa i srednjoškolski učenici.

Napravilo ga je Sveučilište u Helsinkiju, a Harvard, MIT i druga svjetska sveučilišta su ga prepoznala i istaknula. Već mu je pristupio velik broj građana i, kad se pogledaju rezultati unutar Europske unije, Hrvatska ima najbolje rezultate nakon Finske, gdje je tečaj i nastao.

Zato mislim da, s entuzijazmom i poletom, UI može biti tehnologija budućnosti i u Hrvatskoj. Hrvatska može biti raj za inovatore, kaže Malenica. Dodaje da je u planu Udruge za ovu godinu osnivanje strukovnog tijela koje će davati mišljenja na to kako se postavljaju pilot-projekti i eksperimenti.

– Imamo dva osnovna cilja koja time želimo postići: podizanje kvalitete i sigurnosnih standarda AI rješenja koja se proizvode u Hrvatskoj te olakšavanje donošenja odluka o dopuštanju testiranja takvih rješenja, kaže i naglašava da je Udruga CroAI jako aktivna i na razini Europske unije.

– Jedni smo od tri osnivača europskog AI foruma uz francuske i njemačke kolege. Izuzetno je važno biti proaktivan i po pitanjima regulativa koje će se donositi na razini Europske unije. Jer, Europska komisija želi da Europa bude napredna, da inovira, ali na siguran način, smatra.

Zloupotreba AI-ja

Baš je pitanje sigurnosti nerijetko otvoreno u debatama o umjetnoj inteligenciji, no Malenica kaže da je sve stvar educiranosti, što više budemo znali o UI, manje ćemo se bojati crnih scenarija.

– Ponavljam, umjetna inteligencija je alat, koji čovjek koristi, pa ti crni scenariji nikad ne mogu doći iz nje same, već uvijek dolaze od nas. I nuklearna energija može se iskoristiti za zlo, ili ako hoćete, na puno svakodnevnijoj razini, već sad raznim programima možemo mijenjati fotografije i videozapise i tako dovoditi ljude u neželjene situacije, no to ne znači da su ti programi loši, već ih čovjek koristi u zle svrhe.

Tako je i s umjetnom inteligencijom, kaže Malenica. Govoreći o smjerovima u kojima se UI može unaprjeđivati kaže da umjetnu inteligenciju ne treba razvijati »na sliku čovjeka«, nego vidjeti što ona može postići po svojim parametrima. Spominje primjer programa AlphaGo i AlphaGo Zero, koji su razvijeni za igranje kineske igre »go«.

– AlphaGo je učio kroz suradnju s čovjekom, a AlphaGo Zero je učio tako što su napravljene dvije instance umjetne inteligencije koje su igrale jedna protiv druge. A stroj može odigrati milijarde i milijarde partija, za razliku od čovjeka i tako doći do razine koja je praktički nepobjediva.

To je jedan od načina razvoja algoritama i vrlo dobro pokazuje kako jedan takav sustav uči. Imate primjer i jezičnog modela GPT-3, koji je jedan primjer strojnog učenja. On sintetizira rečenice na temelju toga što je pregledao milijarde tekstova koji su dosad napisani i tako je učio.

Možete započeti tekst jednom rečenicom, a on će ga dovršiti. To je otišlo toliko daleko da generirane tekstove uopće nije lako prepoznati kao strojne, već vrlo lako možete pomisliti da ih je pisao čovjek.

To je stvarno fascinantno i sad treba vidjeti gdje se može upotrijebiti na koristan način, kaže Malenica. Na kraju smo se neizbježno dotakli i Elona Muska te tvrtke Neuralink, kojoj je cilj jednom spojiti čovjeka s umjetnom inteligencijom.

– Meni su stvari koje Musk radi genijalne, u smislu ljudske hrabrosti i znatiželje. Volio bih da imamo puno više takvih pokušaja oko nas. Jer, naše ljudsko tijelo jest savršeno, ali tehnologijom ćemo zasigurno još više postići. Musk testira jednu takvu ideju i pita se možemo li biti još bolji.

No, recimo i da to što on radi ima primjenu i u liječenju puno bolesti, gdje je čovjek već izgubio kontrolu nad sobom, gdje propadaju moždane stanice i tako dalje. To mi je jako inspirativno, ali naravno, uvijek treba paziti i držati pod kontrolom, da sve odgovara osnovnim ljudskim vrijednostima, da nitko ne bude iskorišten, zaključuje Malenica.

Uredba je veliki iskorak za EU

Milly Doolan kaže da je Uredba veliki iskorak za Europsku uniju, koja, otkad je nova Komisija preuzela vodstvo na jesen 2019. traži svoj put na svjetskoj gospodarskoj pozornici gdje, po pitanju tehnoloških inovacija, Europa zaostaje.

– Europska unija predstavila je prvi prijedlog zakonodavnog okvira za umjetnu inteligenciju u cijelom svijetu i time pokušala nametnuti pristup razvoju AI sustava koji imaju čovjeka u fokusu, kojim se čuvaju temeljna europska načela ljudskih prava i sigurnosti i ne se manipulira ljudskim ponašanjem.

Pouzdanost se raščlanjuje po principu AI sustava visokog, srednjeg i niskog rizika, a kako smo saznali za vrijeme ekskluzivnog saslušanja naše udruge s jednim od autora Uredbe iz Europske komisije, za većinu AI sustava će se smatrati da ne nose visok rizik.

S druge strane, za određene AI sustave zahtijevat će se veća transparentnost. Na primjer, kada ljudi budu u kontaktu s chat-botom, morat će biti obaviješteni da su u kontaktu s chat-botom, a ne pravom osobom.

Također, CroAI se u fazi javnih konzultacija prošle godine snažno zalagala za uvođenje regulatornih pješčanika, »sandboxa« jer smatramo da su oni nužni za nesmetano razvijanje prototipa AI sustava, pogotovo za startupove te mala i srednja poduzeća.

Zaista smo zadovoljni što je, u kontekstu poticanja inovacija, Komisija baš njih izdvojila kao pristup koji bi države članice trebale usvojiti. No smatramo da bi Komisija ovom Uredbom trebala ići korak dalje i raditi na jačanju samog startup ekosustava bez kojeg se AI inovacije ostavljaju samo najvećima.

Naime, Uredba vrlo jasno određuje koji će se sve postojeći zakoni morati uskladiti s njom. Na taj se popis trebaju dodati i zakoni koji se tiču svih faza startupa, od osnivanja, do financiranja i zatvaranja, zaključuje Milly Doolan.