ZAGREB – Hrvatska i ostale članice Europske unije jučer su formalno počele štedjeti plin kako bi osigurale dovoljne količine tog energenta za zimu ako im Rusija potpuno zatvori ventile. Na štednju su prisiljene jer je ruska kompanija Gazprom već prekinula isporuke plina u 12 članica EU-a, dok je Njemačkoj, svom glavnom europskom potrošaču, snizila isporuke na samo 20 posto od nekadašnjih.

Istodobno, članice EU-a pripremaju za jesen mjere za zaštitu standarda građana zbog očekivanih novih poskupljenja grijanja i ostalih računa za energiju. Za smanjenje energetskih troškova kućanstvima i gospodarstvu države Unije u prošlih devet mjeseci osigurale su već 236 milijardi eura na nacionalnim razinama, prema najnovijim podacima briselskog instituta Bruegel. Po svemu sudeći, to neće biti dovoljno, pa će uvoditi i dodatne mjere koje je najavila i hrvatska Vlada.

Članice EU-a, prema dogovoru, trebale bi od kolovoza do kraja ožujka dobrovoljno uštedjeti 15 posto plina u odnosu na prosjek potrošnje u posljednjih pet godina. To je oko 45 milijardi prostornih metara tog energenta, pri čemu bi najviše trebala uštedjeti Njemačka, oko 10 milijardi kubika. Ako ove zime ne bude dovoljno plina, vlasti će morati uvesti redukcije potrošnje za velike industrijske potrošače i za kućanstva.

Hrvatski plan

Preporuka je hrvatske Vlade da minimalna temperatura hlađenja stanova i ureda ne bude niža od 25 stupnjeva Celzijevih, a da se maksimalno grijanje tijekom hladnih mjeseci smanji na 21 stupanj. Da bi smanjili račune i uštedjeli energiju, građanima se preporučuje što češće korištenje javnog prijevoza umjesto automobila. Preporučuju im se i hodanje te vožnja biciklom. Radi se o kratkoročnim mjerama koje bi trebalo provoditi odmah. Slične preporuke dale su i ostale europske države, s time što neke predlažu građanima da pod tušem ne provode više od pet minuta.

Posve očekivano, Vlada je mjere štednje proširila na sve energente jer plin služi i za proizvodnju električne energije. Usto, štednju je preporučila poduzećima i javnim institucijama, iako se odnosi ponajprije na građane. Naime, oko 52 posto plina u Hrvatskoj potroši se u kućanstvima. Oko 22 posto potroši se u uslužnom sektoru, isto toliko i u industriji – gdje je kutinska Petrokemija jedan od najvećih korisnika – a u poljoprivredi oko 4 posto, prema podacima Energetskog instituta »Hrvoje Požar«.

U ovom se trenutku čini da će plina biti dovoljno jer europske države dobro popunjavaju svoja skladišta za zimu. Hrvatsko skladište u Okolima već je zapunjeno 60 posto, a do početka listopada, prema izjavi premijera Andreja Plenkovića, treba se zapuniti na razinu od 92 posto. U Vladi ne pokazuju zabrinutost zbog mogućeg prekida dotoka ruskog plina, jer Hrvatska pripada članicama EU-a koje su o njegovom uvozu iz Rusije najmanje ovisne. Hrvatska dijelom plin proizvodi sama, a glavninu uvozi putem terminala na Krku.

– Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere za sigurnost opskrbe, uz zaštitu kućanstava, tako da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva. Ista je ambicija i za gospodarstvo, rekao je premijer prije odlaska Vlade na dvotjedni odmor u kolovozu.

Izvanredna situacija

Na pitanje tko bi se najprije našao na udaru redukcija ako dođe do nestašice energije, ministar gospodarstva Davor Filipović je naglasio da u mjerama Vlade postoji plan koji se odnosi na zaštitu sigurnosti opskrbe. Taj plan predviđa što činiti u bilo kojem trenutku, ali je eventualna redukcija najcrnji i krajnji scenarij, prema riječima ministra.

Sve, dakle, ovisi o razvoju događaja. Sada je u članicama EU-a počela dobrovoljna štednja, ali ako se stanje u opskrbi plinom tijekom zime pogorša i ako nastupi izvanredna situacija, mogla bi postati obavezna. Europska komisija moći će nametnuti državama obveznu štednju plina od 15 posto ako to prethodno odobri Europsko vijeće, odnosno članice EU-a, kvalificiranom većinom glasova. To znači da obvezna štednja stupa na snagu ako dobije potporu najmanje 15 država članica koje imaju 65 posto stanovništva EU-a.

Međutim, ni u izvanrednoj situaciji neće svi morati jednako štedjeti. Španjolska i Portugal, zbog opravdanih razloga, izborile su se za blaže smanjivanje potrošnje plina, za sedam posto. Grčka neće morati štedjeti jer glavninu plina troši za proizvodnju struje, pa bi u tom slučaju ostala u mraku. Tri baltičke zemlje neće štedjeti jer uvoze električnu energiju iz Rusije, pa će im plin trebati za proizvodnju struje ako Moskva prekine njezin dotok. Od štednje se izuzimaju i otočne zemlje poput Irske, Cipra i Malte, koje nisu plinovodima povezane s ostatkom Europe. Potrošnju neće morati rezati ni države poput Poljske, koje su već napunile skladišta plina za zimu.

Više od prosjeka zasigurno će morati štedjeti Njemačka koja je glavni europski potrošač ruskog plina. Prema izvješćima, Europska komisija je pokrenula štednju ne samo zbog stvaranja zaliha plina, nego i zato da bi članice pokazale solidarnost u slučaju nestašica. Pritom je imala na umu ponajprije najveće europsko gospodarstvo kojem će trebati i najveća pomoć ostalih članica. Ako zaškripi njemačka ekonomija, naime, otići će nizbrdo i europska.