Europski parlament je pozvao na jačanje vojne spremnosti zemalja Unije uspostavom takozvanog “vojnog Schengena” i promicanjem zajedničke nabave za potrebe obrane.

Eurozastupnici su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu u izvješću o vojnoj mobilnosti pozvali na uklanjanje unutarnjh granica u EU-u za kretanje vojnih postrojbi i opreme po uzoru na civilni schengenski prostor koji građanima Unije omogućuje slobodno kretanje zemljama članicama.

Također su podržali modernizaciju željeznica, cesta, tunela i mostova kako bi se olakšalo kretanje europskih vojnih postrojbi, posebice duž četiri koridora vojne mobilnosti EU-a.

Ruski rat protiv Ukrajine ponovno je privukao pozornost na vojnu mobilnost i hitnu potrebu za olakšavanjem brzog prekograničnog kretanja trupa, opreme i imovine diljem Europe jer je vojna mobilnost bitan čimbenik zajedničke europske sigurnosti i obrane, ali i ključna za sigurnost istočnog krila, posebno baltičkih zemalja i Poljske, ističu eurozastupnici.

Rezolucija Parlamenta pozdravlja prijedlog Komisije da se proračun za vojnu mobilnost u sljedećem dugoročnom proračunu poveća na više od 17 milijardi eura i poziva zemlje EU-a da se suzdrže od smanjenja ovog prijedloga, kao što su to učinile u proračunu za 2021.-2027.

Modernizacija 500 infrastrukturnih “žarišta”

Modernizacija 500 infrastrukturnih “žarišta”, poput mostova ili tunela, zahtijevala bi najmanje 100 milijardi eura, dodaju, pozivajući Komisiju da pojednostavi postupke za dobivanje financiranja za projekte dvojne namjene, objavio je Europski parlament.

Instrument za povezivanje Europe (CEF) glavni je instrument financiranja vojne mobilnosti. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. za sufinanciranje prometne infrastrukture dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Europe dodijeljen je proračun od približno 1,7 milijardi EUR. Taj je iznos 75 % manji od 6,5 milijardi EUR koje je prvotno, uz potporu Parlamenta, predložila Komisija, .

Zastupnici također žele da EU slijedi primjer NATO-a i osigura da trupe za brzu reakciju mogu prijeći unutarnje granice EU u roku od tri dana u „mirnodopsko vrijeme“ i u roku od 24 sata u kriznoj situaciji.

Latvijski konzervativac Roberts Zile (ECR), suizvjestitelj za rezoluciju, naglasio je da “vojna mobilnost postala je još hitnija s obzirom na ruski ratni sukob protiv Ukrajine” te da “nema vremena za gubljenje“.

Rezolucija o vojnoj mobilnosti usvojena je u srijedu s 493 glasa za, 127 protiv i 38 suzdržanih te će zastupnici u Odboru za promet i Odboru za obranu sada započeti svoj zakonodavni rad na paketu vojne mobilnosti koji je Europska komisija predstavila u studenom.

Istog su dana eurozastupnici usvojili izvješće o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. s 425 glasova za, 120 protiv i 96 suzdržanih.

U izvješću „Europska obrambena spremnost 2030.: Procjena potreba“ eurozastupnici su dali prijedloge o tome kako ukloniti prepreke za financiranje europske obrambene industrije.

Parlament poziva na bolju podršku startupima i malim i srednjim poduzećima (MSP) koji se suočavaju s većim poteškoćama od onih u drugim sektorima u dobivanju kredita i financiranja, posebno zbog neredovite javne nabave i kašnjenja u plaćanju između podizvođača, isključivanja obrambenih aktivnosti od strane nekih investitora iz razloga imidža i ograničenih mogućnosti izlaska za obrambenu imovinu na europska tržišta kapitala.

Zastupnici kažu da zemlje EU-a trebaju pojačati zajedničku nabavu obrambene opreme kako bi izbjegle daljnju fragmentaciju tržišta, navodeći da buduća ulaganja moraju dati prioritet suradnji, interoperabilnosti i zajedničkoj nabavi, čineći suradnju na razini EU-a pravilom unutar europskog sektora obrambene industrije.

U tom smislu, istaknuli su potrebu usklađivanja plana EU-a za spremnost 2030. s konkretnim ciljevima utvrđenim u Europskoj strategiji obrambene industrije (EDIS), posebno postizanjem najmanje 40 % zajedničke nabave do 2030., najmanje 35 % obrambene trgovine unutar EU-a do 2030. i najmanje 50 % nabave obrambenih proizvoda proizvedenih u EU-u do 2030. i 60 % do 2035., navodi Parlamnet u objavi.

Hrvatska na ključnim vojnim koridorima

Izvješća su podržale HDZ-ove eurozastupnice Željana Zovko, članica Odbora za sigurnost i obranu, i Nikolina Brnjac, članica Odbora za promet i turizam, ističući činjenicu da dva europska vojna koridora uključuju i Hrvatsku.

Zovko ističe i da prema Izvješću o vojnoj mobilnosti dva od četiri glavna prometna koridora prolaze kroz Hrvatsku, ocjenjujući kako će to značajno doprinijeti razvoju nacionalne infrastrukture, kroz unapređenje cestovne, željezničke i mostovne povezanosti.

Zovko je u izvješće u obrambenoj spremnosti uključila amandman kojim se poziva na uvođenje obveznog minimalnog udjela od 20 posto vrijednosti projekata za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u opskrbnom lancu, pri čemu najmanje 75 posto mora činiti europski sadržaj u svakom obrambenom projektu financiranom sredstvima EU-a, napominje se u priopćenju ureda zastupnice.

Ravnopravno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća svim fazama europskih obrambenih projekata “ključno je za inovativnu, konkurentnu i otpornu industriju“, naglašava Zovko.

Brnjac također ističe činjenicu da izvješće stavlja naglasak na četiri prioritetna europska koridora – sjeverni, istočni, srednjo-južni i srednjo-sjeverni koji su ključni za brzo i učinkovito premještanje vojnika i vojne opreme diljem Unije te da potvrđuje da geografski opseg europske vojne mobilnosti nadilazi isključivo istočni bok Unije te obuhvaća cijeli europski kontinent od Finske do Iberijskog poluotoka.

Brnjac naglašava da su za tranzitne države članice, poput Hrvatske, ova ulaganja od ključne važnosti. „Modernizacija željezničke povezanosti od Luke Rijeka prema srednjoj i istočnoj Europi nije samo pitanje mobilnosti i trgovine, već i preduvjet obrambene spremnosti te sigurnih opskrbnih lanaca od Jadrana do središta Europe“, napominje.

HDZ-ova europarlamentarka ukazuje da ulaganja u željeznice, luke, unutarnje plovne putove, logistička čvorišta i energetske mreže istodobno jačaju obrambene kapacitete Unije, podupiru europsku industriju i potiču uravnotežen regionalni razvoj.

„Kao pregovaračica EPP-a u TRAN-u za Europski fond za konkurentnost, uvjerena sam da se samo usklađivanjem istraživanja, kohezijske politike i infrastrukturnih ulaganja može izgraditi snažnija, sigurnija i otpornija Europa“, kaže Brnjac.