Sedmogodišnji proračun

Europski parlament prijeti da neće prihvatiti dogovor čelnika EU-a

Hina

Ursula von der Leyen / Reuters

Ursula von der Leyen / Reuters

Europski parlament "ne može prihvatiti politički dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. u obliku u kojem je dogovoren", kaže se u tekstu rezolucije Europskog parlamenta koji je izglasan većinom od 465 glasova za, protiv je bilo 150, a suzdržano 67 zastupnika



Europski parlament je u četvrtak izglasao rezoluciju u kojoj ističe da ne može prihvatiti dogovor koji su postigli šefovi država ili vlada o sedmogodišnjem proračunu i traži njegovo poboljšanje.


Europski parlament “ne može prihvatiti politički dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. u obliku u kojem je dogovoren”, kaže se u tekstu rezolucije Europskog parlamenta koji je izglasan većinom od 465 glasova za, protiv je bilo 150, a suzdržano 67 zastupnika.


U rezoluciji se dodaje da je Parlament “spreman odmah ući u konstruktivne pregovore s Vijećem kako bi ga poboljšali”.




Čelnici zemalja članica postigli su u ponedjeljak nakon višednevnih pregovora dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i novom instrumentu EU sljedeće generacije, koji je odgovor na gospodarske posljedice koronakrize. Paket je ukupno težak 1824 milijarde eura, od čega 1074 milijarde otpada na sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine, a 750 milijardi na EU sljedeće generacije (NGEU). Od tih 750 milijardi, 390 milijardi će se dodjeljivati kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kao zajmovi.


Europski parlament može prihvatiti ili odbaciti taj dogovor ali ga ne može mijenjati. U kasnijoj fazi kada se dogovor Europskog vijeća treba pretočiti u zakone, Parlament kao suzakonodavac ima jednake ovlasti kao i Vijeće i ravnopravno sudjeluje u tom procesu. Tekst rezolucije ne predstavlja odbijanje dogovora usvojenog na Europskom vijeću, nego je to zauzimanje pozicije uoči početka pregovora o zakonodavnim tekstovima. Parlament bi na jesen trebao glasati prihvaća li ili odbija dogovor čelnika zemalja članica.


Prema Lisabonskom sporazumu Europski parlament treba dati pristanak na dogovor Europskog vijeća o VFO-u. Prvi put je koristio te ovlasti 2013. kada se odlučivalo o VFO-u za razdoblje 2014.-2020. Tada je također dovodio u pitanje dogovor Europskog vijeća ali ga je na kraju prihvatio.


Parlament nema takve ovlasti kada je u pitanju instrument EU sljedeće generacije, ne može ga mijenjati ni odbiti.


Parlamentarci su u rezoluciji pozdravili dogovor o planu za oporavak kao “povijesni korak”, ali su izrazili žaljenje što je smanjen dio namijenjen za bespovratnu pomoć. Također su izrazili želju da budu “demokratski involvirani” u provedbu toga plana jer “izabrani zastupnici nemaju formalnu ulogu u tome”.


Što se tiče VFO-a, zastupnici su u rezoluciji izrazili nezadovoljstvo rezovima u više programa poput zaštite klime, digitalne tranzicije, zdravstva, istraživanja, razmjene studenata, upravljanja granicama.


Parlament stoga ne prihvaća “politički dogovor Europskog vijeća o VFO-u za 2021.-2027. u sadašnjem obliku i neće prihvatiti ‘fait accompli’ te je spreman “uskratiti svoj pristanak na VFO”, dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje u predstojećim pregovorima između Vijeća i Parlamenta, po mogućnosti najkasnije do kraja listopada kako bi se sektorski programi mogli početi provoditi od početka sljedeće godine.
Zastupnici su također izrazili žaljenje što je u dogovoru Europskog vijeća oslabljena uvjetovanost korištenja europskih sredstava s načelima vladavine prava, temeljnih prava i demokracije. Podsjećaju da su oni suzakonodavci u donošenju uredbe o vladavini prava.


Parlament također kaže da neće dati pristanak na VFO-u bez dogovora o reformi sustava vlastitih proračunskih prihoda, uključujući uvođenje novih izvora proračunskih prihoda tijekom proračunskog razdoblja od 2021. do 2027. godine.


Dogovor čelnika zemalja članica predviđa uvođenje novih vlastitih prihoda za europski proračun, iz kojih će se dijelom vraćati dug kojim će se financirati oporavak.


Najprije će se uvesti porez na nerecikliranu plastiku i to od 1. siječnja 2021. godine.


Uslijedit će porez na uvoz proizvoda čiju proizvodnju prati intenzivna emisija ugljika, zatim pristojba na digitalne usluge. To bi se trebalo uvesti najkasnije do početka 2023. godine.