Bijela kuća je počela razmatrati hoće li rasporediti svoje nuklearno oružje u još europskih država članica NATO-a i to u zemljama u kojima do sada nuklearnog oružja nije bilo, a ta vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što se doznalo kako Pentagon ubrzanim tempom planira povlačenje dijela američkih vojnika iz baza u Njemačkoj. Raspoređivanje nuklearnog oružja u više europskih članica NATO-a korak je koji bi europske partnere trebao uvjeriti kako SAD, unatoč povlačenju dijela svojih trupa, nema namjeru oslabiti sigurnosna jamstva pred eventualnim napadom s istoka.

Stari »model« suradnje

U ovome trenutku američke nuklearne bombe na području Europe raspoređene su u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji, Turskoj i Velikoj Britaniji. Prema podacima do kojih je došao Financial Times, u tijeku su pregovori s nekoliko zemalja u kojima bi mogle biti izgrađene baze za nuklearne postrojbe. Iako te zemlje nisu imenovane, vjeruje se kako je riječ o Poljskoj i baltičkim zemljama.

– Ovakav potez svakako neće smiriti napetosti na istoku Europe. Kada je svojedobno američki predsjednik George Bush planirao postaviti nuklearne projektile u Češkoj, Rusija se osjećala ugroženom. Sasvim je jasno kako će i ovoga puta reakcija Moskve biti prilično glasna, kaže politički analitičar dr. Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U tehničkom smislu, raspoređivanje nuklearnog oružja na europskom tlu ne znači gradnju raketnih silosa i postavljanje balističkih raketa s nuklearnim glavama.

U planu je uspostava novih zrakoplovnih baza u kojima bi smješteni bili DCA – zrakoplovi s dvostrukom namjenom, letjelice koje mogu nositi i konvencionalno i nuklearno naoružanje. Riječ je o zrakoplovima F-35, F-15 i Tornado, a u bazama bi smještene bile i nuklearne bombe. Američko nuklearno oružje smješteno u Europi čuvaju američke snage, a posebne zrakoplovne grupe zemalja domaćina uvježbavaju se za izvođenje nuklearnih napada, koji mogu biti realizirani samo uz odobrenje Sjedinjenih Država.

Ovaj »model« suradnje osmišljen je još u vrijeme Hladnog rata, a zadržao se, bez većih izmjena u protokolu, do današnjeg dana.

Poljska je još prije nekog vremena zatražila od SAD-a da je uključi u DCA program, a Varšava je, uz to, pristupila i francuskoj inicijativi pariškog nuklearnog kišobrana.

U ovome trenutku, Poljska se, uz baltičke zemlje, osjeća najugroženija pred eventualnim napadom iz Rusije i svaki korak prema raspoređivanju nuklearnog arsenala na poljskom tlu je, što se Varšave tiče, više nego dobrodošao.

No, Poljska je samo jedna od kandidatkinja koja bi voljela vidjeti američke nuklearne bombe u bazama na svome tlu. Kako se razgovori vode u tajnosti, nema sumnje da je broj članica NATO-a zainteresiranih za ovakav aranžman znatno veći.

Odgovor Rusije

Glavni savjetnik Pentagona Elbridge Colby prethodno je izjavio da će SAD nastaviti koristiti svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, dok europski saveznici jačaju konvencionalne snage. Američki predsjednik Donald Trump i mnogi njegovi savjetnici kritizirali su europske saveznike jer ne troše dovoljno na svoje vojske i oslanjaju se na SAD za konvencionalnu obranu.

– Na žalost, ovakav će potez zasigurno povećati proliferaciju nuklearnog oružja jer puno će država poželjeti postati članom ovog kluba. Naravno, to povećava njihovu sigurnost, ali dovodi do gomilanja nuklearnih bombi na području Europe, kaže dr. Jakovina.

Koliko god, u tehničkom smislu, bilo jednostavno izgraditi baze, prije konačne odluke bit će potrebno proći cijeli niz prepreka. Najveća prepreka svakako je Rusija. Moskvi se zasigurno ne sviđa sama pomisao da zemlje u njenoj neposrednoj blizini postanu zemlje-domaćini nuklearnih arsenala koji Rusiji predstavljaju izravnu prijetnju.

Ukoliko bi došlo do uključivanja novih članica NATO-a u DCA program, gotovo je sigurno kako bi Moskva istoga trenutka ojačala svoje nuklearne kapacitete u Kalinjingradu i Bjelorusiji, nagomilavajući u tim područjima svoje naoružanje. Uz to bi vjerojatno povećala i broj hipersoničnih projektila namijenjenih ciljevima u Europi, a pokrenula bi i češće vježbe svojih strateških nuklearnih snaga.