Nedjeljni izbori u BiH pokazali su jasnu podjelu među tamošnjim Hrvatima na dva politička bloka, ali s jasnim pobjednikom – HDZ-om BiH i partnerima, koji su zadržali veliku prednost na tri razine vlasti, a njihova kandidatkinja Darijana Filipović postala je hrvatska članica kolektivnog predsjedništva države.

Na izborima za Zastupnički dom Parlamenta BiH, lista HDZ-a BiH i partnera prema preliminarnim podacima ima gotovo tri puta više glasova od hrvatske oporbene petorke koju predvodi HDZ 1990, a čine još Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka.

Za federalni parlament razlika je četverostruka. HDZ BiH je uvjerljivo slavio i u pet županija u Federaciji na izborima za tamošnje skupštine, ispred oporbene Hrvatske petorke koja nije svugdje nastupila zajedno u koaliciji.

Na državnoj razini lista HDZ-a BiH i partnera osvojila je 99.379 glasova, dok je Hrvatska petorka dobila 33.356. Među te dvije najveće hrvatske liste HDZ tako drži oko 74,9 posto glasova.

Na razini Federacije BiH HDZ-ova lista osvojila je 101.749 glasova, prema 24.693 glasa liste HDZ-a 1990., HRS-a, HDS-a i HSS-a, odnosno oko 77,2 posto glasova tih glavnih hrvatskih lista.

HDZ je snažnu potporu zadržao u pet od deset županija u Federaciji BiH. Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Srednjobosanskoj i Posavskoj županiji te Hercegbosanskoj županiji.

Konkurencija je pak najvidljivija upravo u Hercegbosanskoj županiji sa sjedištem u Livnu gdje je HDZ-u BiH u zadnjih osam godina bio oporba.

Tamo je na vlasti naime Hrvatski nacionalni pomak Ivana Vukadina i HDZ 1990. Ilije Cvitanovića. Svejedno i tamo je HDZ BiH osjetno rastao s potporom. a u ostalim županijama razlika je bila osjetno veća.

Najvažnija politička bitka, ne samo unutar hrvatskog bloka bila je za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH budući bira s područja Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.

Pritom je važno znati kako je hrvatskih biračs četiri puta manje nego Bošnjaka. Četiri je puta dominantno glasovima Bošnjaka biran Željko Komšić, no ovog puta to nije uspjelo njegovu nasljedniku iz Demokratske fronte Slavenu Kovačeviću.

HDZ-ova Darijana Filipović osvojila je 109.443 glasa, Slaven Kovačević 71.740, a neovisni kandidat Zdenko Lučić kojega je podržavala Hrvatska petorka je osvojio 53.838 glasova.

Pritom Lučićev rezultat nije moguće automatski pribrojiti hrvatskoj oporbi jer je značajan dio glasova dobio i u sredinama s bošnjačkom većinom.

Izborna noć pokazala je i dubinu sukoba koji su obilježili kampanju na hrvatskoj sceni. Kampanja protiv čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića bila je izrazito oštra, uz osobne napade i optužbe Zdenka Lučića koje su prelazile granice dobrog ukusa budući su se spominjali i Čovićevi roditelji te koristili navodni obavještajni podaci.

Unatoč svemu, ukupni rezultat čelnici Hrvatske petorke smatraju potvrdom političkog projekta.

“Mi smo naša politička očekivanja ispunili. Cilj je prvenstveno bio biti zastupljen na svim razinama. Zastupljeni smo, od Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine do svih parlamenata”, izjavio je Cvitanović.

Čelnik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž rekao je kako je rezultat potvrda ispravnosti odluke o zajedničkom nastupu.

Pa ipak, HDZ BiH u poslijeizborno razdoblje ulazi kao ključni hrvatski politički akter s izvjesnim sudjelovanjem u državnom Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH te većini županija s hrvatskom većinom gdje će imati ključnu ulogu u sastavljanju vlada.

Hrvatska petorka svoj će pak politički prostor morati graditi kroz osvojene mandate, ali jasnije profiliranje vlastite politike.