KREDITIRANJE

Rast kamata u eurozoni prve su osjetile velike tvrtke. Poduzeća se sve skuplje zadužuju

Aneli Dragojević Mijatović

Photo: Dubravka Petric/PIXSELL

Photo: Dubravka Petric/PIXSELL

Kamata na prvi put ugovorene kredite poduzećima povećala se u srpnju za 23 bazna boda na 1,92 posto, čemu je najviše pridonio rast kamatnih stopa na kredite velikim poduzećima, kaže HNB



Europska središnja banka u dva je navrata, nakon čak 11 godina, povećala ključne kamatne stope, prvi put za pola postotnog boda, a potom i za 0,75 postotnih bodova, kako bi suzbila inflaciju. To se trenutno odrazilo na kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca, no pooštravanje uvjeta financiranja još uvijek se ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope banaka u Hrvatskoj. Zaključak je to Hrvatske narodne banke iz jučer objavljenog Biltena HNB-a.


No, prema onome što je objavio HNB, kamate su ipak već pomalo krenule uzlazno, a posebno se to odnosi na poduzeća, koja dakle već plaćaju veće kamate na kredite. HNB tako kaže da se kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima povećala u srpnju za 23 bazna boda na razinu od 1,92 posto, čemu je u najvećoj mjeri pridonio rast kamatnih stopa na kredite velikim poduzećima. Ipak, na godišnjoj je razini trošak financiranja poduzeća bio manji za 19 baznih bodova, na što je, navodi HNB, najviše utjecao negativan godišnji doprinos kamatnih stopa na kredite za obrtna sredstva (-9 baznih bodova). Vezano za taj rast kamata poduzećima, to bi moglo biti dosta nezgodno jer njima ionako snažno rastu ulazni troškovi zbog sve skupljih energenata i sirovina, pa se moraju pojačano zaduživati, kako bi sve to namirili, a onda ih, na taj povećani obim kredita, još »lupi« i viša kamatna stopa.


Kamatne marže


U Italiji su velike banke izašle s planom pomoći poduzetnicima (i građanima), u vidu novih moratorija na kamate i glavnice. Kod nas takvih najava nema. Kad je riječ o stanovništvu, tu nema veće promjene. Kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite tom sektoru u srpnju se povećala za 30 baznih bodova, na razinu od 3,86 posto, odražavajući ponajviše rast kamatne stope na stambene kredite, ali uglavnom zbog malo manjeg obujma subvencioniranih stambenih kredita nego u lipnju. Na godišnjoj su pak razini troškovi financiranja stanovništva bili manji za 20 baznih bodova, čemu je najviše pridonio pad kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite (-13 baznih bodova).




– Kada je riječ o depozitima, kamatna stopa na oročene depozite stanovništva ostala je gotovo nepromijenjena, dok je kamatna stopa na depozite poduzeća osjetno porasla, osobito na kratkoročne devizne depozite, no to je uglavnom povezano s deponiranjem sredstava jednoga velikog poduzeća po višoj kamatnoj stopi od prosječne kamatne stope na glavninu depozita poduzeća, tumači HNB. Kaže da se razlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite kao i na njihova stanja u srpnju samo neznatno smanjila na 3,3 postotna boda, odnosno 3,4 postotna boda.


Specifična monetarna pozicija

 


Pomalo paradoksalno, uoči ulaska u eurozonu, u kojoj kamate rastu, u Hrvatskoj se, baš zbog tog ulaska, kamate još zadržavaju na niskim razinama, osim naravno kod onih kredita gdje je u bazi promjenjive kamate euribor, te, kako otkriva HNB u svom zadnjem Biltenu, na kredite velikim poduzećima, čije je financiranje obično više vezano uz međunarodno tržište. To je stoga što se uslijed regulatornih zahtjeva eurozone sada naglo oslobađaju rezerve poslovnih banaka čija je likvidnost iznimno visoka. Na premiju pak rizika države povoljno utječe činjenica da uskoro ulazimo u zajednički monetarni prostor. No, ECB je najavio daljnje povećanje ključnih stopa, a u trenutku kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu, kroz nešto više od tri mjeseca, očekuje se da bi te stope mogle biti i iznad 2 posto, a prijenos će biti sve brži. Tako će 2023. vjerojatno i kod nas biti obilježena trendovima već prisutnima u eurozoni.

No, dok je u Hrvatskoj prijenos rasta ključnih stopa iz eurozone zasad slab, prije svega uslijed visoke likvidnosti banaka, odnosno oslobađanja njihovih rezervi zbog skorog ulaska u eurozonu, kao i s time povezane niže percepcije rizika, kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca odmah su, nakon odluka ECB-a, krenule naviše, pa je tako, navodi HNB, eurska kratkoročna kamatna stopa krajem srpnja porasla za 50 baznih bodova, na – 0,09 posto, te se na istoj razini zadržala do kraja kolovoza, odnosno do povećanja provedenog sredinom rujna.


Državi povoljnije


– Šestomjesečni euribor nastavio je rasti i krajem kolovoza dosegnuo je 1,20 posto, što je njegova najviša razina od 2012. Prinosi na državne obveznice SAD-a i Njemačke povećali su se tijekom srpnja i kolovoza, zbog jačanja inflatornih pritisaka i s tim povezanog pooštravanja monetarne politike središnjih banaka te zabrinutosti glede rastućih rizika vezanih uz recesiju i energetsku krizu. Istodobno je zabilježen pad prinosa kod dugoročnih državnih obveznica Hrvatske. Premije za rizik svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe na kraju kolovoza bile su više nego na kraju lipnja, izuzev Hrvatske, čija se premija neznatno smanjila, na 103 bazna boda. Najviše su porasle premije za rizik Bugarske, Rumunjske, Poljske i Mađarske, koje su na kraju kolovoza ostvarile više vrijednosti u odnosu na premiju za Hrvatsku, zaključuje HNB.