Dušica Radojčić (Klub Možemo!)  ocijenila je da je afera u Gospiću na površinu iznijela “katastrofalno loš” sustav gospodarenja otpadom i urušeni nadzor nad provedbom zakona. “Postupci i izjave koje su uslijedili još su jednom pokazali da HDZ želi zaštititi samo sebe. Zataškavanje, negiranje odgovornosti, izmotavanje – za ljude vas nije briga”, ocijenila je.

Zmajlović (SDP): Država je mogla reagirati i po važećim zakonima

Prozvala je vladajuće da su krivi za posljedice prethodnog lošeg zakona i posljedica koje su iz njega nastale.  Poručila je i da – ako ne znaju stati na kraj eko mafiji, moraju otići i prepustiti drugima koji žele i znaju riješiti taj problem.

Mihael Zmajlović (SDP) ocijenio je da su predložene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom “dijelom kozmetika, dijelom i korak unatrag”, kao i da će tek djelomično poboljšati sustav. No, pozvao je Vladu da “ne predstavlja zakašnjelu reakciju kao veliku reformu”, istaknuvši da je država i prema važećem zakonu mogla reagirati u slučajevima poput Gospića. Stoga SDP, najavio je, pokreće opoziv cijele Vlade. “Plenković je mecena ne samo korupcije nego i ekomafije”, rekao je.

Zmajlović je u prijedlogu zakonskih izmjena kritizirao izostanak rokova za postupanje resornog ministarstva te brisanje odredbi o prekograničnom prometu otpadom koje bi se, najavili su iz Vlade, trebalo urediti posebnim zakonom. SDP, između ostalog, traži jasnu procjenu rizika, nenajavljene nadzore, javnu objavu rezultata inspekcija, financijska jamstva za sanaciju, blokadu imovine i založna prava nad odgovornima, vraćanje odredbi o prekograničnom prometu.

U ime predlagatelja Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković negirala je Zmajlovićevu tvrdnju da je premijer Andrej Plenković mecena ekomafije. “Andrej Plenković niti itko tko nije napravio krivično djelo nije mecena nikakve ekomafije”, rekla je. Istaknula je da su problemi sa otpadom u Hrvatskoj, tamo gdje ih ima,  rezultat prije svega kriminalnih aktivnosti.

Mrak Taritaš (Glas): Nije problem u kaznama nego u tome što se ne zna tko je odgovoran

Iz Mosta su ukazali da  Vlada najavljuje kontrole i nadzor lokacija odlagališta, ali i upozorili da to “malo znači” bez rješavanja pitanja laboratorija i utvrđivanja sastava otpada koji se uvozi u Hrvatsku.

Zvonimir Troskot istaknuo je da su laboratorijske analize ključne jer se, kako tvrdi, na dokumentima otpad može voditi kao neopasan, dok se u kamionima nalazi opasan otpad. Upozorio je i na mogući rizik spaljivanja takvog otpada u cementarama te se založio za njegovo skladištenje u spremnicima i odvoz izvan Hrvatske.

Anka Mrak Taritaš (Glas) istaknula je da je diljem Hrvatske u zadnjih dvadesetak godina sanirano gotovo tisuću divljih odlagališta otpada, a slučaj Gospić samo je ”vrh leden sante”. ”Problem hrvatskog gospodarenja otpadom nije u tome što nemamo dovoljno kazni, nego u tome što sustav ne zna tko je odgovoran pa troškovi završavaju na građanima i lokalnoj samoupravi. Bilo bi zgodno znati koliko je u zadnjih pet godina potrošeno na uklanjanje nezakonito odloženog otpada”, kazala je.

IDS-ov zastupnik Dalibor Paus ustvrdio je da su stanovnici Istre s razlogom uznemireni zbog odluke Vlade da se 350 tona neopasnog otpada spali u cementari Holcimu u Koromačnu. ”Tih 350 tona je manje od jedan posto ukupne količine otpada u Gospiću i neće pomoći da se tamo sanira situacija”, rekao je.

Mandić (HDZ): Vlada donese brzo rješenje, a onda opet reakcije  

Damir Mandić (Klub HDZ-a) smatra da je oporba raspravu o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom iskoristila za političku borbu kojoj cilj nije brinuti o gospodarenju otpadom. Napominjući da izmjene zakona na neki način i jesu odgovor na ono što se dogodilo u Gospiću i drugim lokacijama gdje se nalaze ilegalna odlagališta otpada, rekao je da izmjene zakona potiču na jaču kontrolu.

“Tražimo brzo rješenje Gospića i onda kada Vlada donese rješenje opet imamo reakcije građana i politike”, kazao je. Istaknuo je  da razumije bijes Gospićana i njihov strah za zdravlje poručivši da bi političari po tim pitanjima trebali biti puno odgovorniji.

Ivica Kukavica (Klub Domovinskog pokreta)  založio se za osnivanje rendžerske službe koji bi obilazili šume, napuštene gospodarske objekte i udaljene lokacije i nalazili nelegalni otpad. Istaknuo je da oni ne bi zamijenili policiju, inspekciju, komunalne redare, lugare i slično nego bi trebali popuniti prazninu između njih. “Taj koncept već postoji u Europi”, kazao je.

Stav vladajućeg HSLS-a je da Hrvatska treba krenuti ka potpunoj zabrani uvoza otpada radi zbrinjavanja i oporabe na svom teritoriju, kazao je Darko Klasić. “Podržavamo ove zakonske pomake, ali očekujemo da ih prati konkretan investicijski plan, izvor financiranja, rokovi i jasna određena odgovornost za provedbu”, poručio je. Apelirao je na državu da ne odustaje od projekata zbog kojih smo dugoročno izloženi riziku ilegalnog odlaganja i onečišćenja prirode.

Pozdravivši načelo “onečišćivač plaća” SDSS-ova Anja Šimpraga  rekla je da trošak uklanjanja otpada ne smije pasti na male općine i gradove koji ni za redovne obaveze nemaju dovoljno sredstava. Stoga je zatražila da se za slučajeve u kojima onečišćivač nije poznat sredstva osiguraju iz državnog proračuna i Fonda za zaštitu okoliša.

Pozdravivši predloženi zakon Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina)  je upozorio na problem nezakonitog odlaganja otpada u romskim naseljima i neposredno uz njih. Smatra da mjere predložene izmjenama zakona mogu biti rješenje za nezakonito odbačeni otpad uz romska naselja.