Više droga koje snažno stimuliraju mozak mogu izazvati psihotična stanja, pa i kanabis, kod kojeg se mogu pojaviti vrlo neugodne paranoidne reakcije. No kod kokaina koji je snažna psihostimulativna droga posljedice su puno dramatičnije, navodi prof.dr. Slavko Sakoman, psihijatar koji je čitav radni vijek proveo radeći s ovisnicima o drogama. Kokain, naime, izaziva vrlo snažnu stimulaciju sustava nagrađivanja u mozgu. Aktiviraju se mehanizmi povezani s osjećajem ugode, raspoloženjem, energijom i budnošću. I sam je, kaže psihijatar, nedavno primio roditelje s 21-godišnjom djevojkom iz Slavonije koja je zbog konzumacije kokaina bila u teškoj paranoji. Roditelji su je htjeli odvesti na psihijatriju, a onda su dobili informaciju da je uzela drogu.

Ne treba san ni hrana

– Došla je tijekom noći u vrlo teškom stanju, praktički potpuno razvaljena kokainom. Bio sam s njom dok je počelo popuštati i rekao roditeljima da nema smisla voditi je na psihijatriju nego je dobila antipsihotike i uputu da dođe na razgovor kad se od toga svega makne, priča Sakoman. Kokain je, kaže, moćna psihostimulativna droga. Uz to što uzrukuje euforiju, aktivirajući sustav za nagradu u mozgu, istvoremeno aktivira sustav za ugodu i poboljšanje raspoloženja. Stimulira, diže razinu i adrenalina i dopamina, ali i serotonina. Čovjek se osjeća moćan, pun energije, dobrog raspoloženja, ne treba mu san, niti hrana, ništa. Želja za hranom se potpuno isključuje, bitne su lajne…

– Te lajne djeluju relativno kratko, a konzument ne zna što je u bijelom prašku niti koliko je čist. Ako je previše razrijeđen, uzimat će ga češće. Mnogi se zalete i uzmu malo previsoke doze jer su euforični i misle da mogu tulumariti do jutra. Vrlo često veliki broj konzumenata popije čašu-dvije alkoholnog pića, najčešće žestoka alkoholna pića, da kokain ne bi digao tu razinu pobuđenja do mjere kada to ostaje neugodno, tumači Sakoman.

Zbog rasta adrenalina dolazi do lupanja srca, diže se tlak, može doći do glavobolje, osoba dolazi u stanje pretjerane uznemirenosti. U tim stanjima, kad se prebaci »crta«, to silno pobuđenje, najviše zahvaljujući adrenalinu počinje se stvarati čudno doživljavanje svijeta, vrlo slično osobi koja je u smrtnom strahu. Mnogi ovisnici o kokainu, ako su prenašmrkani dolaze u paranoju, počinju se osjećati nesigurnim, ljude i situacije interpretiraju ugrožavajućim, postavljaju čudna pitanja sami sebi, i drugima – kao, »zašto oni dvojica tamo stoje i pričaju, šta oni imaju o meni pričati, zašto onaj ovo, zašto onaj ono«, ilustrira psihijatar. Pritom konzumiraju i alkohol da bi smanjili to djelovanje, ali ako ono eskalira, javlja se psihotično, ili ludo tumačenje realnosti.

Veliki strah

– Ljudi koji su imali iskustvo paranoje, pa na kraju završili i na psihijatriji, spoznaju da je to posljedica intosikacije mozga, i imaju uvid u to stanje. Ali ponekad se stanje toliko intenzivira da taj uvid nestane. Tada nastupa snažna reakcija straha i potpuno izmijenjeno emocionalno stanje, jedno od najtežih u kojima se čovjek može naći, jer osoba situaciju doživljava kao da je suočena sa smrću, ističe Sakoman. Ako u takvom stanju nekoga vidi kao protivnika ili neprijatelja, često neće nužno krenuti u sukob, već će pokušati pobjeći od situacije, dodaje. Ipak, može doći i do agresije, ali agresivni napadi na druge, veli psihijatar, nisu naročito česti kod kokainske psihoze. Izraženija agresivnost prema drugima može se ponekad vidjeti kod metamfetamina i kod amfetamina.

– Samo prisustvo adrenalina ne znači automatski da će osoba biti agresivna. Ključno je kako mozak interpretira situaciju. Ako je interpretira kao ugrožavajuću, osoba će tako i reagirati. Problem kod psihoze izazvane drogom jest u tome što je sposobnost pravilnog tumačenja stvarnosti narušena, a osoba može doživjeti vanjski svijet kao prijetnju iako stvarne prijetnje nema, objašnjava Sakoman. Netko tako može biti prestravljen jer misli da ga drugi ugrožava, a netko može vidjeti neprijatelja tamo gdje ga nema i pokušati se »obraniti«.

Pritom postoje i osobe koje imaju određenu predispoziciju za razvoj psihotičnih poremećaja, bilo da su to genetske osobine ili osobine ličnosti. Kod takvih, kokainska psihoza može prerasti u trajnu bolest. »Imate shizoidni tip ličnosti, to su osobe koje su čudne, povučene, zatvorene, ili paranoidni tip ličnosti, kod kojeg je osoba izrazito sumnjičava. Isto tako, ako postoji predispozicija za bipolarni poremećaj ili maničnu depresiju, puno je viši rizik da osoba pod utjecajem droga razvije maničnu psihozu«, zaključuje Sakoman.