Ljetni su mjeseci, upozoravaju stručnjaci, razdoblje kada se problem prekomjernog korištenja društvenih mreža dodatno zaoštrava, a s njim i rizik za mentalno zdravlje djece i adolescenata.

Psihološki centar Carpe Diem javno je upozorio da prekomjerno korištenje društvenih mreža među mladima postaje sve izraženiji društveni problem. Prema recentnim istraživanjima, gotovo svaka peta mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od pet sati dnevno, a tijekom ljetnih praznika ta se brojka penje.

Alarm za roditelje

– Ako roditelji primijete da dijete ne može izdržati ne biti izloženo društvenim mrežama, da je na njima puno više nego što je planiralo ili da mu druge aktivnosti pate jer se ne može odvojiti od ekrana, to može biti alarm na koji je potrebno reagirati, pojasnio je Domagoj Dalbello, psiholog iz Psihološkog centra Carpe Diem.

Prema njegovim riječima, upravo gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem, u ovom slučaju korištenjem društvenih mreža, predstavlja jedno od glavnih obilježja razvoja ovisnosti.

Dalbello upozorava i na širu sliku: u psihološkoj praksi gotovo nikada nije riječ o jednom uzroku. Djeca i mladi psiholozima se obraćaju zbog isprepletenih razloga, od obiteljskih odnosa, utjecaja vršnjaka, škole, do vlastitih osobina, a društvene mreže su tu često jedan od važnih čimbenika.

– Društvene mreže već više od desetljeća sastavni su dio odrastanja, pa su i promjene postupne. Problemi poput loše slike o sebi, vršnjačkog nasilja ili ovisnosti nisu novi, no dogodila se promjena u tome kako se manifestiraju.

Loša slika o sebi danas se sve češće hrani usporedbom s idealiziranim sadržajima, vršnjačko nasilje selilo se u online prostor, a ovisnost o društvenim mrežama pojavila se kao posve nov oblik ovisnosti, naveo je Dalbello.

Kada nestanu školske obveze i struktura koju one nose, djeca i mladi prirodno posežu za onim što im je najdostupnije i pruža trenutnu zabavu – mobitelom i računalom.

– Moglo bi se reći da im je mobitel omogućio da im nikad nije dosadno i uvijek imaju neku vrstu stimulacije. To na prvu zvuči poput prednosti, no djeci je zapravo potrebna određena doza dosade – ona ih potiče na kreativnost i samostalno osmišljavanje slobodnog vremena.

Umjesto toga, danas su neprestano izloženi velikoj količini sadržaja koji ne traži razmišljanje, nego omogućuje isključivo pasivno konzumiranje, kaže Dalbello.

Tu je i drugi, podmukliji mehanizam. Ljeti smo svi više izloženi slikama tuđih putovanja, prividno savršenih života i tijela, a to stvara lažan dojam da su drugi sretniji i uspješniji.

Društvene mreže, istaknuo je, u ovom razdoblju bivaju preplavljene objavama s putovanja i ljetovanja koje prikazuju nerealnu, uljepšanu sliku svakodnevice.

Umjesto vremena za odmor, ljeto tako mnogima postaje razdoblje dodatnog pritiska i osjećaja da propuštaju ono što drugi proživljavaju. Posljedice nisu tek prolazno loše raspoloženje.

Istraživanja pokazuju da mnogi mladi zbog sadržaja koje prate osjećaju stres ili nezadovoljstvo, no većina o tome ne razgovara niti traži pomoć.

Prekomjerno korištenje društvenih mreža dovodi se u vezu i s problemima sa spavanjem, poremećajima prehrane, socijalnom izolacijom te slabijom motivacijom za stvarne odnose i svakodnevne aktivnosti.

Adolescencija je razdoblje u kojem je razvoj identiteta posebno intenzivan, mladi prirodno istražuju tko su, a s tim istraživanjem dolazi i snažna potreba za odobravanjem drugih.

Postavljati pitanja

Društvene mreže su tu unijele novu dinamiku: broj lajkova, pregleda ili pratitelja lako postane prividan pokazatelj vlastite vrijednosti.

– Oni ne razumiju da je to prividno i da ne odražava zaista nečiju vrijednost kao čovjeka, istaknuo je Dalbello.Društvene mreže, priznaje, nisu isključivo negativna pojava, jer mladima nude dodatan kanal komunikacije i mogu imati pozitivnu ulogu.

No online komunikacija nikada ne može zamijeniti druženje uživo, a upravo je to nešto što djeca u ranoj dobi često teško razumiju. Dodatno zabrinjava podatak da većina mladih u Hrvatskoj nikada nije sudjelovala u edukacijama o medijskoj pismenosti i digitalnom zdravlju.

Smatra da je ljetne praznike važno iskoristiti za razvoj zdravijih digitalnih navika, uz podršku roditelja, nastavnika i stručnjaka, kako bi mladi tehnologiju zaista koristili, umjesto da tehnologija ovlada njima.

Dalbello roditeljima savjetuje da sebi postave dva ključna pitanja: kontrolira li dijete samo sebe ili ga mobitel kontrolira, te je li ono svjesno kako društvene mreže zapravo funkcioniraju – da je slika svijeta koju ondje vide iskrivljena i da online prostor nosi i konkretne opasnosti.

Jednako je važno, dodaje, da roditelj djetetu ostane osoba od povjerenja s kojom se može otvoreno razgovarati o svemu, a ako se uoči ozbiljniji problem, svakako se treba obratiti stručnjaku.

– Digitalna komunikacija ne može zamijeniti stvarnu emocionalnu bliskost i kvalitetne međuljudske odnose. Ljeto je prilika za više vremena bez tehnologije, više izravnog druženja i veću brigu o mentalnom zdravlju, poručuju iz Psihološkog centra Carpe Diem.

Na nedavnom saslušanju u Europskom parlamentu o zaštiti djece na internetu su ponovno zatražena stroža pravila, uključujući zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina i ograničavanje dizajna platformi koji potiče ovisničko ponašanje.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan upozorila je na zabrinjavajuće podatke o razvoju i mentalnom zdravlju djece istaknuvši kako se svake godine u ovo vrijeme iznova čudimo broju djece koja ne uspiju upisati prvi razred zbog nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti.

– Nedavno su objavljeni podaci kako skoro polovina djece u četvrtom razredu ne zna pisati kraće priče. Kod starije djece problemi su još ozbiljniji. Svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina nesretna je, rekla je Borzan.

Istaknula je kako dio problema proizlazi iz načina na koji mladi danas koriste internet. U Europskoj uniji mladi u prosjeku provode oko sedam sati dnevno online, 78 posto njih provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovina gotovo je stalno povezana.

Ponuda štetnog sadržaja djeci

Posebnu zabrinutost izazivaju algoritmi koji djeci mogu preporučivati štetan sadržaj. U istraživanju Amnesty International u Francuskoj pokazalo se da su lažni profili djece od 13 godina vrlo brzo počeli dobivati sadržaje povezane s depresijom i samoozljeđivanjem.

– Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a tri do četiri sata sadržaj koji romantizira samoubojstva, navela je Biljana Borzan.

Novo izvješće koje je zatražila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također preporučuje stroži pristup. Stručnjaci smatraju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne bi trebala koristiti društvene mreže, dok bi se tinejdžerima od 13. godine pristup trebao omogućavati postupno i uz sadržaje prilagođene dobi.