LNG Hrvatska d.o.o. i Wartsila Gas Solutions iz Norveške sklopili su na Krku 22,97 milijuna eura vrijedan ugovor za isporuku dodatnog modula za uplinjavanje koji će biti ugrađen na Terminalu za ukapljeni prirodni plin(LNG) u Omišlju, maksimalnog kapaciteta 250 tisuća kubičnih metara prirodnog plina na sat, čime će kapacitet terminala biti gotovo udvostručen, na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Ugovor su potpisali Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske i Kjell Ove Ulstein, direktor prodaje i marketinga Wartsila Gas Solutionsa, a potpisivanju su prisustvovali Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja i Ivica Arar, predsjednik uprave Plinacro-a.

Dvostruki kapacitet

Ministar Filipović je nakon potpisivanja ugovora istaknuo kako je vlada još prošle godine donijela odluku o povećanju kapaciteta terminala, kao i transportne plinske mreže Plinacroa, na dionici od Zlobina do Bosiljeva.

– Ovim ugovorom će se udvostručiti kapacitet terminala, čime realiziramo ono što je vlada najavila, te idemo u smjeru da postanemo energetsko čvorište za ovaj dio Europe, rekao je ministar.

Proizvodnja novog modula, prema njegovim će riječima, trajati 22 mjeseca, a na brod LNG Croatia bit će ugrađen na ljeto 2025. godine.

– Nastavljamo raditi na tome da budemo energetski neovisni i da jačamo energetsku neovisnost Hrvatske, ali i da plinom iz hrvatskog terminala opskrbljujemo i susjedne zemlje, rekao je ministar.

Novinare je zanimalo postoji li konkretan ineres okolnih zemalja za zakup kapaciteta, kada se kapacitet terminala poveća, budući da su terminal već posjetili austrijski kancelar Karl Nehammer, bavarski premijer Markus Söder i slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec koji su prilikom posjeta izrazili interes za opskrbom svojih zemalja prirodnim plinom iz omišaljskog terminala.

– Od posjeta austrijskog kancelara i bavarskog premijera traju intenzivni razgovori po tom pitanju. Jučer je gospodin Arar bio na razgovorima na temu proširenja i jačanja plinske mreže, tako da mnogu reći da sve ide u dobrom smjeru. Moramo iskoristiti ovu energetsku krizu da postanemo energetsko čvorište, ne samo da osiguramo našu energetsku sigurnost i neovisnost, već i da pomognemo našim susjedima u ostvarenju istog cilja, rekao je Filipović.

Istaknuo je da Plinacro već radi na realizaciji izgradnje dodatnog plinovoda na relaciji Zlobin – Bosiljevo, gdje će radovi uskoro početi, a očekuju se i radovi na drugim dionicama i interkonekcijama sa susjednim državama, pri čemu u vladi računaju i na sufinanciranje iz fondova EU.

– Dio ovog projekta je prijavljen za sufinanciranje tako da očekujemo djelomično sufinanciranje iz Europske unije, a ostatak ćemo financirati iz sredstava državnog proračuna i zajmovima koji su nam na raspolaganju. Planirano je da u ljeto 2025. bude ugrađen novi regasifikacijski modul te da će u isto vrijeme biti spremna i plinska mreža, rekao je Filipović, dodajući kako će se za sve dijelove projekta aplicirati za dodjelu bespovratnih sredstava EU.

– Već idućeg tjedna će biti raspisan jedan od natječaja na koji će se prijaviti Plinacro, a potrudit ćemo se da uzmemo sve što nam je na raspolaganju, posebno kroz RePowerEU plan, rekao je ministar.

Kapacitet novog modula

Ministru je postavljeno pitanje postoji li mogućnost da novi modul bude ugrađen na brod LNG Croatia u nekom od hrvatskih brodogradilišta, kao i koliko će trajati prekid rada LNG terminala zbog ugradnje novog modula.

– Razmatraju se opcije u kojem brodogradilištu će taj posao biti obavljen. U obzir ćemo, naravno, uzeti i hrvatska brodogradilišta, rekao je ministar.

Direktor LNG Hrvatske Krhen je naglasio kako će LNG terminal, po ugradnji novog modula, imati kapacitet uplinjavanja od 700 tisuća kubičnih metara na sat, što je ekvivalent 6,1 milijarde kubilčnih metara plina godišnje. Odgovarajući na pitanje novinara, rekao je da za ugradnju novog modula nije bila potrebna izrada nove studije utjecaja na okoliš.

– Predviđena tehnologija novog modula je ista kao na postojećem modulu. Bit će proizveden po najvišim standardima industrije i zaštite okoliša i radit će na isti način kao što radi sadašnji, rekao je Krhen, koji je kazao i da će, zbog ugradnje modula, isporuka prirodnog plina s terminala tijekom ljeta 2025. godine biti prekinuta najduže 30 dana.

Istaknuo je da se za nekoliko dana očekuje dolazak šezdesetog po redu broda s teretom plina, od početka rada terminala, u kojemu je do sad uplinjeno i isporučeno u plinsku mrežu više od četiri milijarde i 900 milijuna kubičnih metara prirodnog plina.

Predsjednik uprave Plinacroa Ivica Arar je rekao da je već pokrenuta nabava cijevi i opreme te raspisan natječaj za izvođača radova za dodatni plinovod na dionici Zlobin – Bosiljevo.

– Taj plinovod bi trebao biti dovršen 2025. godine, a njegovim puštanjem u rad dižemo naš kapacitet na 3,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Da bi prihvatili nove količine plina koje će dolaziti s LNG terminala i transportirali ih prema susjednim zemljama, Sloveniji i Mađarskoj, potrebno je napraviti dodatne plinovode. Za novi plinovod prema Sloveniji već imamo ishođenu građevinsku dozvolu, a jučer smo održali sastanak s operatorom transportnog sustava u Sloveniji, na kojemu smo dogovorili što koja strana mora napraviti, S izgradnjom, kad se osiguraju sredstva, možemo krenuti odmah, rekao je Arar.

Filipović: Očekujemo da Petrokemija čim prije počne s radom

S obzirom da je kutinska Petrokemija najveći potrošač prirodnog plina u Hrvatskoj, novinare je zanimalo kada će biti završen postupak prijenosa vlasništva na tursku korporaciju Yildrim te hoće li i kada Petrokemija početi s radom.

– Prijenos vlasništva trebao biti gotov sredinom idućeg tjedna. Što se vlade tiče, mi smo već prošli četvrtask dali potrebne suglasnosti i sada to treba operativno završiti, rekao je Filipović, dodajući kako su stvoreni svi preduvjeti za pokretanje proizvodnje u Petrokemiji.

– Vjerujem da će novi vlasnik to učiniti čim prije, a mi ćemo mu u tome dati punu podršku. Tražio sam da mi dostave plan poslovanja i plan ulaganja, to je dostavljeno. Turska grupacija Yildrim obavezala se preuzeti sve obaveze Ine i PPD-a te realizirati sve ono što ini nisu. Važno je ulaganje u modernizaciju, jer se na taj način osigurava proizvodnja i puna zaposlenost. Očekujemo da Petrokemija čim prije krene s radom, rekao je Filipović.