Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su pogoršana u travnju, odražavajući lošije procjene industrijske proizvodnje i potražnje za uslugama, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije, pri čemu menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, kako u Hrvatskoj, tako i u eurozoni.

Pri tom su navjeći pad optimizma iskazali menadžeri u industriji, uz pogoršana očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima i lošije ocjene rezultata u prethodnom razdoblju i planirano slabije zapošljavanje. Slijede ih menadžeri u sektoru usluga i maloprodaje – poslovanje u protekla tri mjeseca bilo je lošije no što su pokazivale ocjene u prethodnom mjesecu, a prognoza potražnje za uslugama znatno je pogoršana. Raspoloženje se blago poboljšalo samo u građevinskom sektoru.

Povremene oscilacije

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković skreće pozornost na činjenicu da je riječ o mjesečnom, a ne kvartalnom ili polugodišnjem izvješću iz kojeg bi se mogao iščitati takav negativan trend i navodi da je riječ o povremenim oscilacijama koje ovise o grani privrede, a dijelom i o lošim rezultatima kompanija na burzama.

– Ne vidim nijedan rizičan aspekt koji bi mogao poljuljati očekivani optimizam za 2024. godinu. Rast će nam i dalje biti znatno iznad prosjeka Europske unije i dobro je da imamo tendenciju daljnjega rasta prema 85 posto standarda EU-a, gdje je otprilike sada Slovenija.

A optimizmu svakako pridonosi i početak nadamo se još jedne rekordne sezone i ne bih se složio s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem kad kaže da smo dno dna u EU-u – pretekli smo Rumunjsku, Slovačku i Grčku i sad smo na razini s Mađarskom, navodi Vušković i dodaje da će hrvatskome gospodarstvu zasigurno pomoći i naznake oporavka njemačkog i talijanskog gospodarstva.

Poslovna očekivanja hrvatskih menadžera o slabijem zapošljavanu u idućim mjesecima Vušković smatra posljedicom nedostatka radne snage i još uvijek aktivnih radnih kvota koje usporavaju zapošljavanje.

– Ne očekuje nas rast zapošljavanja kakav je bio, ali zasigurno ne ni rast nezaposlenosti, posebno sad u predsezoni kada nam je nezaposlenost prošle godine pala ispod 100 tisuća, kaže Vušković dodavši da je cjelokupna slika hrvatske ekonomije trenutno dobra s dobrim perspektivama.

Vanjski rizici

Od eventualnih rizika za daljnji rast hrvatskog gospodarstva Vušković navodi isključivo vanjske rizike – rat u Ukrajini, ali i velike suše u Grčkoj i Španjolskoj zbog kojih bi moglo poskupjeti voće i povrće iz uvoza, a zbog niskih vodostaja rijeka moglo bi doći do smanjene potrošnje električne energije.

Inače, optimizam hrvatskih potrošača ostao je stabilan u odnosu na očekivanja iz ožujka kao i kod potrošača u europodručju, što se očituje u gotovo nepromijenjenoj vrijednosti indeksa.

Ozračje među menadžerima i potrošačima u eurozoni marginalno je pak pogoršano u travnju, što se očituje u padu indeksa ekonomske klime za 0,6 bodova, a marginalan pad indeksa odražava slabije ozračje i među poslovnim čelnicima u industriji.

Očekivanja su pogoršana i u maloprodaji u odnosu na ožujak, što se očituje u padu indeksa za 0,8 bodova. Slijede sektori usluga i građevinarstva u kojima je ozračje blago pogoršano.

Poslovni čelnici u području primjene zajedničke europske valute očekuju slabije zapošljavanje u idućim mjesecima, dok bi neizvjesnost u poslovanju po njihovoj procjeni trebala biti neznatno blaža u odnosu na procjene u ožujku.

Francusko gospodarstvo najpesimističnije

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se pogoršalo raspoloženje u francuskom gospodarstvu, prema padu ESI-ja za gotovo pet bodova. Slijedi Italija s padom indeksa za 1,3 boda.

U skupini “velikih” raspoloženje se najviše poboljšalo u Španjolskoj i Njemačkoj, prema rastu indeksa za 2,3 odnosno 1,5 bodova. Najveće gospodarstvo izvan eurozone, ono Poljske, također bilježi poboljšano ozračje, prema rastu indeksa za 1,5 bodova.