Počela je sjednica Vlade.

Na dnevnom redu je, osim rebalansa proračuna i Prijedlog odluke o produženju roka za provedbu Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, te povećanje minimalne plaće.

Rast minimalne plaće

Uvodno obraćanje ima premijer Andrej Plenković, koji je iznio nove podatke o epidemiji koronavirusa.

– Danas smo prešli 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom. Ovim putem pozivam sugrađane da se cijepe. Oni s dvije doze, neka prime i treću.

Od 1000 hospitaliziranih, 75 posto nije bilo cijepljeno, dakle njih ukupno 750. U dobi između 40 i 59 godina, od 15 preminulih, samo je jedna osoba bila cijepljena.

To su ljudi stari kao članovi Vlade. Svatko tko je razuman zaštit će se cijepljenjem, rekao je Plenković i dodao:

“Danas ćemo donijeti dvije važne odluke – jedna se odnosi na povećanje minimalne plaće od 1. siječnja iduće godine. Mi smo temeljito raspravili sve opcije na stolu i procijenili smo da u ovim okolnostima se poveća na 3750 kuna, time će ona biti i lako pamtljiva, to je 500 eura. Time po prvi put podižemo minimalac iznad 50% prosječne neto plaće.

Također, prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7118 kuna, a medijalna plaća je bila 6014 kuna. Ova minimalna plaća će biti 60% medijalne plaće”, rekao je Plenković.

Popis stanovništva

“Druga važna točka je odluka o produljenju roka za popis stanovništva obzirom na okolnosti epidemije, popisivači nailaze na teškoće pri popisivanju. Rok se produljuje do 14. studenog da se do mira dovrši popis po manjim džepovima koji su preostali, da bude napravljen na najbolji mogući način”, rekao je.

Osvrnuo se i na ukidanje viza za SAD, zahvalivši ministrima vanjskih i unutarnjih poslova, kao i cijeloj Vladi. “To je nešto što se radilo 30 godina. Hrvatskim državljanima sigurno će omogućiti i bolje gospodarske odnose i bolju trgovinsku raspravu”, rekao je Plenković koji se zatim osvrnuo na rebalans proračuna i procjenu rasta hrvatskog BDP-a.

Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je u četvrtak u uvodu Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

“Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9 posto, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine”, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Smanjenje javnog duga

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3 posto BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024 godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

“Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoće o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva.