Reforma zdravstva

Plazonić: KBC Rijeka pod vodstvom Alena Ružića u godinu dana smanjio dug za 46,3 milijuna kuna

Barbara Čalušić

Alen Ružić / Foto Mateo Levak

Alen Ružić / Foto Mateo Levak

Kao ravnatelj riječkog KBC-a mogu reći da smo u posljednjih šest mjeseci uspjeli fakturirati i preko ugovorenih usluga i tako osigurati maksimalan prihod ustanovi. S druge strane smanjili smo opće troškove za 15 posto, rekao je Alen Ružić



Ukupne obveze zdravstvenih ustanova s koncem lipnja premašile su 13 milijardi kuna, a dospjele obveze 4,5 milijardi. Novonastali dug u zdravstvenom sustavu u prvih šest mjeseci ove godine bio je 1,72 milijarde kuna, što znači da zdravstveni sustav stvara 286 milijuna kuna novog duga mjesečno.


Ukupno dugovanje bolnica prema veledrogerijama s 31. kolovozom iznosio je 2,88 milijardi kuna, a dospjelo dugovanje 2,1 milijardu kuna.


Samo od 2019. godine do danas putem sanacija u zdravstveni je sustav utrošeno oko 7,6 milijardi kuna, a sanacije se, kako je na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu upozorio njezin direktor Dražen Jurković, postale su gotovo redovit način financiranja zdravstvenog sustava.




– Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske kontinuirano je ukazivala da sanacije nisu dobar način financiranja sustava, jer su sanacijska sredstva namijenjena uglavnom za plaćanje prema ročnosti odnosno plaćanje najstarijih dugova.


Rad u takvim okolnostima podrazumijeva većinom nerealno niske cijene zdravstvene usluge i nerealne uvjete poslovanja, čime se, pokazalo se u protekle dvije godine, posredno, stimulira potrošnja i demotivira menadžment ustanova, istaknuo je Jurković dodajući kako su sanacije potrebne kao nužno zlo ne bi li sustav nastavio funkcionirati, no novi dugovi nastavit će se stvarati dok se temeljito ne promijene model upravljanja sustavom i okolnosti poslovanja te implementiraju dugoročnija rješenja.


Nužna petogodišnja strategija


Podsjetio je da je ovaj tjedan započela s radom skupina za izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti čiji je fokus ovaj put na prijenosu osnivačkih prava županijskih bolnica, zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu na državu.


Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić, čija je tema bila pogled u reforme, na početku svog izlaganja upozorio je da su reforme u zdravstvu u prvom redu tema za ministra zdravstva.



– Ja sam samo državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, a reforme su »main business« ministra pa moram izraziti čuđenje da danas ministar nije s nama jer bi to bila tema za njega, kazao je na početku Plazonić prema čijoj računici desetak državnih bolnica kreira najveće gubitke u zdravstvu, a aktualni dug u zdravstvu od oko 14 milijardi bio bi dovoljan za izgradnju i opremanje četiri moderno opremljena klinička bolnička centra s 800 bolesničkih postelja.


Zdravstvenim ustanovama, u prvom redu bolnicama, kako je kazao, potrebna je petogodišnja strategija u kojoj bi se uzelo u obzir niz elemenata koji utječu na njihovo poslovanje.


– Imamo veliki porast starenja stanovništva, a trebali bismo se prema tome orijentirati u svakom pogledu, ne samo medicinskom. Imamo i COVID, a tu je i naš očekivani životni vijek. Tu je i potreba za stalnom podrškom edukaciji mladih ljudi.


Primjerice, u KBC-u Rijeka, gdje sam predsjednik Upravnog vijeća, raspisali smo niz specijalizacija za mlade liječnike i na taj način se kadrovski saturiramo za useljenje budućeg KBC-a Rijeka na Sušaku.


Sve ovo su samo neki od elemenata koje treba analizirati i primijeniti u narednom razdoblju, smatra Plazonić koji posebno ističe digitalizaciju kojom bi se pratila potrošnja lijekova i potrošnog materijala u zdravstvenim ustanovama. Dotaknuo se i bolničkih limita.


Stvarni troškovi i limiti


– Moramo promijeniti mentalni sklop i staviti naše zdravstvo na tržište usluga, jer sada, radilo dobro ili loše, limit je tu pa čak i ako nisu izvršene ugovorene obaveze prema HZZO-u.


Pitanje je koliko bolnica u Hrvatskoj izvrši usluga za ono za što je dobilo limit, a i što je s onima koji premaše taj limit i premašeni dio im se ne plati.


Zato nam je potreban zdravstveni sustav koji će biti prema svima jednak, naglasio je Plazonić koji je u svojem izlaganju više puta uzimao primjer riječkog KBC-a za koji je, prema njegovim riječima, u proteklih godinu dana s novim ravnateljem smanjio ukupni dug za 46,3 milijuna kuna.


U Udruzi poslodavaca u zdravstvu smatraju da je osnovni preduvjet financijski stabilnog, održivog i kvalitetnog rada zdravstvenih ustanova realnija cijena zdravstvene usluge koju ustanove isporučuju.


Za razliku od današnje situacije, cijena zdravstvene usluge trebala bi barem približno odgovarati stvarnim troškovima pružanja usluge, a sukladno tome trebali bi se određivati i limiti ustanovama.


– Cijene su korigirane u skladu s mogućnostima i kad gledamo cijene zdravstvenih usluga, one nisu realne te na tome počiva jedan od elemenata kompletne harmonizacije sustava. Puna normalizacija cijena će biti moguća kada se postavi dijagnoza i ona jest dio reformskih mjera.


U međuvremenu, u okolnostima koje imamo treba raditi na praćenju ishoda i opsega rada.


Kao ravnatelj riječkog KBC-a mogu reći da smo u posljednjih šest mjeseci uspjeli fakturirati i preko ugovorenih usluga i tako osigurati maksimalan prihod ustanovi.


S druge strane smanjili smo opće troškove za 15 posto. Pritom nismo mogli utjecati na povećanje potrošnje lijekova za devet posto i plaća za 12 posto jer su ova povećanja definirana nekim drugim elementima, rekao je ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić na okruglom stolu o budućnosti hrvatskog zdravstvenog sustava.


Centralizacija nije inovativan prijedlog


– Gotovo sve zdravstvene administracije, pa tako i ova, razmatrale su centralizaciju zdravstvenog sustava kao spasonosni model, pa nije riječ o nekom specifično kreativnom, inovativnom niti iznenađujućem prijedlogu.


Sustav u kojem ključnu odluku o odabiru menadžmenta donose županije, a dugovanja u realnosti sanira država, već odavno izaziva prijepore.


U situaciji stalnih gubitaka u sustavu zdravstva, nameće se logika da uistinu postoje opravdani razlozi za ovakvo rješenje. Nekoliko realnosti, koje su i neizbježni argumenti, ipak impliciraju ozbiljnu raspravu o ovakvom modelu, rekao je Jurković.