Hrvatski zavod za socijalni rad je u samo 20-ak dana od nasljednika preminulih podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak, kojih je oko 15 tisuća, zaprimio 1.640 prijedloga za obnovu ili nastavak postupka, udruge pak upozoravaju da su upute nasljednicima nejasne. Kako bi im olakšalo posao, Ministarstvo rada i socijalne politike je koncem travnja objavilo upute za nasljednike, no udruge upozoravaju da one nisu jasne ni korisnicima, ni stručnim radnicima. Zbog toga mnogi odustaju od potraživanja svojih prava, tvrde udruge, komentirajući upute u kojima Ministarstvo nasljednicima objašnjava mogu li tražiti nastavak ili obnovu postupka, kome da se obrate i koju dokumentaciju trebaju priložiti.

(Ne)jasne upute

Ministarstvo se na taj korak odlučilo nakon što je Upravni sud donio presudu prema kojoj nasljednici imaju pravo na isplatu inkluzivnog dodatka preminule osobe, utvrdi li se da je osoba imala na to pravo. Do sada je Zavod zaprimio ukupno 1.640 zahtjeva nasljednika, od čega je njih 1.456 zatražilo obnovu, a 184 nastavak postupka. Zavod ističe kako su rješenja donesena u predmetima u kojima su zaprimili mišljenje Zavoda za vještačenje, pri čemu je 37 priznatih prava na inkluzivni dodatak, a odbijeno je 47 zahtjeva jer nisu bili ispunjeni propisani uvjeti. S obzirom na to da su postupci još u tijeku, iz Zavoda su za Hinu rekli kako nije moguće dati procjenu prosječnog iznosa zaostataka kojeg je država dužna isplatiti nasljednicima.
Upute su bitne jer su se nasljednici Zavodu obraćali i prije pravomoćnosti presude i objavljivanja uputa, međutim on po njima do sada nije mogao postupati. Organiziran je i besplatni info telefon, a Zavod ističe kako su zabilježili pojačan interes građana. Najčešća pitanja odnose se na potrebnu dokumentaciju, mjesnu nadležnost područnih ureda te tijek postupka nakon podnošenja prijedloga za obnovu ili nastavak postupka. Da se građani suočavaju s nejasnoćama, potvrđuje i udruga koja okuplja obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, a koja ističe kako su u praksi već uočeni problemi.
– Ove upute nisu razlog za zadovoljstvo i slavlje. One su samo dokaz koliko je sustav zakazao prema najranjivijim ljudima. Ovo je pokušaj popravljanja štete koja je već napravljena, ocijenila je predsjednica Udruge Sjena Suzana Rešetar u razgovoru za Hinu. Posebno zabrinjava, dodala je, što se i dalje sve prebacuje na građane te ih se ponovo šalje da idu od vrata do vrata. Riječ je o raznim rješenjima, neka od kojih uključuju i javne bilježnike, odjavama za zdravstveno, bankama, nasljedstvu, žalbama i drugim postupcima.
– Umjesto da institucije same, po službenoj dužnosti, rješavaju postupke i kontaktiraju obitelji, ljude se ponovo šalje da sami proučavaju procedure, skupljaju dokumente i snalaze se u labirintu propisa koje jedva razumiju i pravnici, a kamoli iscrpljene obitelji nakon smrti člana obitelji, rekla je.

Upozorila je kako poseban problem oko prikupljanja dokumentacije imaju starije osobe koje se teže služe modernom tehnologijom, mailovima i e-Građanima, a također je navela da na terenu »vlada potpuna zbunjenost«.
– Ljudi ne znaju razliku između nastavka i obnove postupka.

Zbunjeni nasljednici

Ne znaju koje rokove moraju poštovati. Ne znaju što kada ostavinska rasprava nije završena ili kada ima više nasljednika. I opet imamo isti obrazac – sustav stvara problem, a građani nose teret tog problema, rekla je Rešetar. Naglasila je kako iza svakog neriješenog predmeta nije administrativni broj, već čovjek – nečije dijete, roditelj, obitelj koja se godinama bori s bolešću, invaliditetom, siromaštvom, administracijom i osjećajem da ih država vidi tek kada postanu problem u javnosti.
– Nikada neću zaboraviti majku
iz Zadra koja nam se obratila za pomoć, a čija je kćerkica, koja je bila u sustavu i bila korisnica osobne invalidnine, preminula čekajući rješenje za inkluzivni dodatak. Ta majka danas pravdu za svoje dijete mora tražiti u sudnicama, rekla je Rešetar. Oni to rade namjerno, ocijenila je, zato što znaju da će pola ljudi u tom procesu odustati. »Jer već jesu«, ustvrdila je.
– A kada govorimo o oko 15.000 umrlih osoba prije donošenja rješenja, onda više ne govorimo o pojedinačnim propustima, već o ogromnom institucionalnom neuspjehu i sramoti države. I, realno, broj bi mogao biti i veći jer i dalje postoji više od 100.000 neriješenih zahtjeva, ali potpune brojke javnost nema, ocijenila je Rešetar.
Uputama su »u potpunosti« nezadovoljni i stručni radnici.
– Ne da nisu pomogle, nego su uvele još više nejasnoća. Ni korisnicima ni stručnim radnicima nije jasne, rekla je za Hinu Nela Pamuković, predsjednica Udruge NovisS – Nova vizija socijalne skrbi. Govoreći o provedivosti uputa u praksi, Pamuković je navela kako im svakodnevno stižu požurnice od odvjetnika.
– Isključivo je ovaj posao u nadležnosti pravnika, a upute daju socijalni radnici, koji ih ni sami ne razumiju, niti su ih dužni razumjeti, jer to ne spada u njihov stručni rad, navela je. Pri tome je također potvrdila da stručni radnici nailaze na neujednačena tumačenja u različitim uredima »jer razni nadređeni daju razna tumačenja ili ih nemaju«. Upitana koliko upute zaista mogu pomoći građanima koji su izgubili člana obitelji prije donošenja rješenja, Pamuković je ironično poručila: »Toliko će im olakšati da moraju plaćati odvjetnike za naknadno pronađenu imovinu i pokretanje prava na isplatu inkluzivnog dodatka s osnove nasljeđa – dodatno dva postupka kao dodatni trošak, jer ne razumiju postupak«. (M. Hudoletnjak/Hina)

Utvrđuje se pravo u više
od 100.000 postupaka

Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku, prema podacima Zavoda doneseno je više od 223.000 rješenja o priznavanju prava, a trenutačno je u tijeku nešto više od 100.000 postupaka utvrđivanja prava.
– Iako prosječan broj mjesečnih zahtjeva varira, uočen je određeni trend smanjenja novih zahtjeva. Stručni radnici u Zavodu nastavljaju intenzivno raditi kako bi se preostali predmeti riješili u najkraćem mogućem roku, poručili su iz Zavoda.