S ciljem rasterećenja gospodarstva, u 2024. godini prepolovljene su naknade koje zavodi za javno zdravstvo naplaćuju za preglede za sanitarne iskaznice i edukaciju o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom. Riječ je o jednoj od mjera Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja kojom se rasteretilo trgovce, a pritom značajno smanjilo prihode zavoda javnog zdravstva. Posljedice su otežano financijsko poslovanje ovih zdravstvenih ustanova.

Niska osnovica

– Nekada su osobe koje podliježu sanitarnim pregledima, preglede obavljale dva puta godišnje, a danas jednom godišnje, dok cijena pregleda ne prati stvarne troškove pružanja usluge. Posljedica je osjetan pad prihoda zavoda za javno zdravstvo. Istodobno su rasli troškovi rada, plaće, energenti, medicinski materijal i drugi troškovi poslovanja. Zavodi su tako ostali bez dijela prihoda na koji su desetljećima mogli računati, dok se osnovni model financiranja nije bitnije promijenio, kaže direktor Udruge poslodavaza u zdravstvu Dražen Jurković.

Nije riječ, veli, samo o smanjenju prihoda od sanitarnih pregleda, nego o dugogodišnjem modelu financiranja koji je danas postao teško održiv. Zavodi za javno zdravstvo, naime, godinama su funkcionirali prema modelu u kojem cijene mnogih zdravstvenih usluga koje financira HZZO nisu u potpunosti pokrivale stvarne troškove rada.

Foto DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

– Takav model bio je održiv jer su zavodi značajan dio prihoda ostvarivali na tržištu, prvenstveno kroz preventivne zdravstvene preglede za izdavanje i produljenje sanitarnih iskaznica. Ti su prihodi služili kao svojevrsna kompenzacija za niže cijene drugih javnozdravstvenih usluga, pojašnjava Jurković. Promjenama u cijeni sanitarnih pregleda taj je izvor prihoda značajno smanjen.

Istodobno, cijene javnozdravstvenih usluga godinama su formirane pod pretpostavkom da će zavodi dio potrebnih sredstava zaraditi na tržištu.

– Još od devedesetih godina i početka dvijetisućitih polazilo se od toga da zavodi za javno zdravstvo mogu ostvariti između 30 i 40 posto svojih prihoda kroz tržišne aktivnosti. Zbog toga su cijene pojedinih usluga koje financira HZZO ostajale niže nego što bi inače bile. Danas je mogućnost zarade zavoda za javno zdravstvo značajno smanjena, ali su osnovice na kojima se obračunavaju cijene usluga ostale praktički iste. Čak i kada dolazi do povećanja cijena, ona se računaju na nisku početnu osnovicu, pa se stvarni zaostatak ne uspijeva nadoknaditi, objašnjava Jurković.

Financijske dubioze

Zbog toga, smatra, dio zavoda za javno zdravstvo ulazi u financijske dubioze koje se bez korekcija sustava mogu samo produbljivati.

-Treba prilagoditi financiranje novim okolnostima kako se zavodi ne bi našli u situaciji da posluju s gubicima ili da im bude ugroženo redovito obavljanje javnozdravstvenih djelatnosti, veli direktor UPUZ-a. Zato su zatražili sastanke s predstavnicima HZZO-a i Ministarstva zdravstva kako bi razgovarali o financijskoj poziciji zavoda za javno zdravstvo, domova zdravlja i zavoda za hitnu medicinu.

– Važno je naglasiti da se ne radi o velikim sredstvima u kontekstu ukupnog zdravstvenog proračuna, ali bi ciljanim korekcijama bilo moguće značajno stabilizirati poslovanje tih ustanova i osigurati njihovu dugoročnu održivost, zaključuje Jurković.