Od svih kredita u eurima neneplativo je bilo 3,7 posto, a od onih u francima čak 9,15 posto. Rate kredita u švicarcima nerijetko su rasle i preko 50 posto
ZAGREB Na Trgovačkom sudu u Zagrebu danas će se, svjedočenjem građana zaduženih u francima u Hypo i OTP banci, nastaviti rasprava u kolektivnoj tužbi koju je u ime udruge Franak protiv osam banaka pokrenuo Savez potrošača »Potrošač«. Do sada su, na tri ročišta, saslušani klijenti nekoliko banaka, između ostalih Zagrebačke banke, Erste i RBA. Prema istraživanju kojeg je objavio portal www.moj-bankar.hr, naplata kredita u CHF dva i pol je puta lošija od kredita u eurima.
Kako se navodi, u strukturi bankovnih plasmana s krajem 2012. krediti u švicarskim francima predstavljaju samo deset posto ukupnih plasmana, ili ukupno nešto više od 28 milijardi kuna. Puno je nepovoljnija, međutim, struktura plasmana tih kredita. Čak 91 posto, odnosno više od 25 milijardi kuna, predstavljaju krediti koje su podignuli građani.
Poslovni sektor
Kako naglašavaju stručnjaci s portala, to djelomično pokazuje da je poslovni sektor ipak bio bolje educiran od šireg građanstva, jer je imao averziju, pokazalo se opravdano, prema riziku oscilacije tečaja švicarskog franka. Kako napominju, krediti poslovnom sektoru u pravilu su kraće ročnosti pa je veći dio kredita poslovnog sektora podignut u švicarskim francima već otplaćen.
Portal moj-bankar.hr podsjeća da su u više navrata iz bankarskog sektora dolazile izjave da je jedna od glavnih prepreka smanjenju visokih kamatnih stopa i visok udio tzv. loših ili nenaplativih kredita zbog kojih banke moraju izdvajati rezervacije koje umanjuju njihovu dobit. »Budući da banke moraju nadomjestiti prihode i izdvojiti značajna sredstva za rezervaciju takvih plasmana, kamatne stope na kredite nemaju značajniji trend pada. Ispada tako da su upravo krediti u švicarskim francima (barem kod stambenih kredita), osim samim korisnicima kredita, posredno nanijeli štetu i svim ostalim korisnicima kredita u Hrvatskoj, koji plaćaju visoke kamatne stope«, zaključuju na moj-bankar.hr.
»Nažalost, daljnja raščlamba kredita u švicarcima pokazuje pravu veličinu problema. Od spomenutih 25 milijardi kuna kredita građanima u švicarcima, više od 23 milijarde ili 91 posto, čine stambeni krediti. Stambeni krediti u pravilu se podižu na rokove od 20 i više godina, što znači da utječu na osobne budžete korisnika te ih opterećuju dugi niz godina. Povećanje rata kredita značajno pogoršava životni standard korisnika kredita te utječe i na naplatu kredita«, kažu na portalu.
Trenutno je, procjene su, u Hrvatskoj ukupno aktivno oko 200.000 stambenih kredita, od čega 75.000 u švicarskim francima. Naplata po stambenim kreditima uslijed pada životnog standarda sve više se pogoršava. Tako je sa krajem prošle godine u stambenim kreditima podignutim u eurima, od ukupnog broja, 3,67 posto kredita bilo nenaplativo, što predstavlja povećanje od 0,38 posto u odnosu na prethodnu, 2011. godinu. Porazna je (i za banke) činjenica da je naplata po kreditima u švicarskim francima mnogo lošija.
Porazne brojke
Krajem 2012. godine nenaplativo je bilo 9,15 posto stambenih kredita u švicarskim francima, u odnosu na 7,27 posto krajem 2011. godine.»Brojke pokazuju, konkretno, da je naplata stambenih kredita u švicarskim francima u odnosu na kredite koji su podignuti u valutnoj klauzuli u EUR čak 2,5 puta lošija. To znači da na svaki nenaplativi kredit u eurima dolaze 2,5 nenaplativa kredita u švicarskim francima. To je apsolutno razumljivo, budući da su rate kredita u švicarcima nerijetko rasle i preko 50 posto«, navodi se na portalu moj-bankar.hr.
