Hrvatski srednjoškolci završnih razreda spremni su volontirati, donirati i uključivati se u građanske inicijative, ali istodobno imaju nisko povjerenje u političke institucije i razmjerno slabo političko znanje, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

Istraživanje »Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti« provedeno je u ožujku i travnju ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.285 učenika završnih razreda srednjih škola. Ispitivano je njihovo političko znanje i angažman, vrijednosti i stavovi te načini informiranja i učenja o društvenim i političkim temama.

Riječ je o četvrtom valu istraživanja koje se provodi od školske godine 2009./2010., a ovoga su ga puta proveli istraživači IDIZ-a, Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci. Projekt vodi Nikola Baketa.

Na testu koji je obuhvatio 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavnom i političkom ustrojstvu Hrvatske te aktualnoj političkoj informiranosti, učenici su u prosjeku točno odgovorili na osam pitanja. Svih 19 pitanja točno je odgovorilo samo sedam učenika. Najmanje učenika, njih 10,5 posto, znalo je da centri za socijalnu skrb ne pripadaju organizacijama civilnog društva. Samo 13,7 posto točno je odgovorilo na pitanje o tome koji akteri mogu mijenjati Ustav. S druge strane, više od 90 posto učenika znalo je koja politička stranka trenutno ima vladajuću većinu u Hrvatskom saboru.

– Ukupno političko znanje učenika i dalje je razmjerno nisko. Više od samog znanja zabrinjava nizak interes za politiku i uvjerenje dijela mladih da njihovo djelovanje ništa ne mijenja, rekao je Baketa.

Istraživanje pokazuje i izraženo nepovjerenje prema dijelu institucija. Jedina institucija kojoj vjeruje većina ispitanih je vojska. Na dnu prema iskazanom povjerenju nalaze se političke stranke, društvene mreže, Hrvatski sabor, pravosuđe i Vlada. Najveće povjerenje uživa predsjednik Republike, dok učenici iskazuju veće povjerenje u institucije EU-a nego u Vladu i Hrvatski sabor. Dvije trećine ispitanih, odnosno 66,4 posto, protivi se tome da se pravo glasa omogući sa 16 godina. Uvođenje obveznog vojnog roka podržava 44,6 posto učenika, dok mu se protivi 29 posto. Pristup društvenim mrežama osobama mlađima od 15 godina podržava 42,5 posto ispitanih, a protiv takve mjere je 30 posto

Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, oko petine učenika smatra da bi se žene prvenstveno trebale posvetiti kućanstvu i djeci, dok ih oko trećine smatra da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, a ne za tehniku i informatiku.

Većina učenika prihvaća multikulturalnost. Više od polovice ne smatra da bi etnički Hrvati trebali imati veća prava od ostalih stanovnika Hrvatske, dok više od tri četvrtine može zamisliti prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacionalnosti.

Istodobno, dio učenika homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću te se protivi nekim pravima homoseksualnih osoba, uključujući javno iskazivanje seksualne orijentacije, javne istupe ili rad s djecom. Više od trećine učenika navodi da bi se osjećalo nelagodno u društvu homoseksualne osobe i da im je važno koje su seksualne orijentacije njihovi prijatelji.