Iznajmljivači će za svoje objekte do 1. svibnja 2027. morati ishoditi registracijski broj, šire ovlasti nadzora dobit će Državni inspektorat, Carinska uprava, ali i komunalni redari u općinama i radovima, a uvodi se i obavezna rekategorizacija.

Isto tako rješenja iznajmljivača će se moći ukinuti po osnovi duga po turističkoj pristojbi, a upravni postupci će se digitalizirati kroz sustav e-turizam pa se više ne očekuje »obijanje« šaltera…

Dio je to novosti koje donosi novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (ZUD) čiji je konačni nacrt jučer u Hrvatskom saboru predstavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina. U svom je izlaganju kazao kako je zakon izazvao jako velik interes javnosti jer uvodi reda u sustav.

– Promijenili smo smjer hrvatskog turizma jer vidimo da u nekim desinacijama ovakav razvoj nema više smisla, kazao je Glavina navodeći kako se mora osigurati da se propisani standardi održavaju te kako je rok za rekategorizaciju do 10 godina razuman i prihvatljiv.

– Hrvatski turizam je u proteklih desetak godina ostvario izniman napredak, a pred nama je odgovornost da osiguramo njegov daljni razvoj na održivim temeljima.

Ovim zakonom pokazujemo da razvoj turizma i zaštita interesa naših građana nisu suprotstavljeni ciljevi. Štitimo i obiteljske iznajmljivače i pružatelje usluga, suzbijamo neregistriranu djelatnost i stvaramo preduvjete za daljnje podizanje kvalitete turističke ponude te brinemo o kvaliteti života naših sugrađana, kazao je resorni ministar navodeći kako Vlada i kroz turističke zakone želi utjecati i na priuštivost stanovanja.

Glavina je, uz ostalo, iznio podatak kako se od donošenja Vladinih mjera od 1. siječnja 2025. povećao broj ugovora o dugoročnom najmu za više od 30 posto, pri čemu je oko 5.000 poreznih obveznika iz kratkoročnog prešlo djelomično ili potpuno u dugoročni najam. A to su, kaže, rezultati kojima se nije jedna EU zemlja ne može pohvaliti.

Nekomercijalni kreveti

Glavina je istaknuo i kako se država novim zakonom hvata ukoštac s iznajmljivanjem na crno pa će tako državni inspektori sada moći na Facebook grupama i ostalim online oglasnicima pod tajnim identitetom bukirati smještaj, a što će, kaže, najviše rješavati problem.

Kazne idu od 2.600 eura naviše, a financije od kazni Vlada je dala općinama i gradovima kroz što, ukazuje resorni ministar, lokalne samouprave mogu riješiti plaće za svoje komunalne redare.

Saborski su se zastupnici osvrnuli i na činjenicu kako se male iznajmljivače neopravdano proglašava krivcima za nedostatak stambenih jedinica za stanovanje.

Tako je Sanja Radolović (SDP), predsjednica Saborskog odbora za turizam, navela kako se stvara narativ je da tih 110.000 iznajmljivača glavni krivac što mlade obitelji ne mogu do stana ili podstanarstva. No to je, kaže, potpuna laž.

– Veći je problem nekomercijalni smještaj. Mislim da velika većina od 700.000 kreveta u nekomercijalnom smješaju predstavlja iznajmljivanje na crno, to je surova realnost.

Većina tih nekretnina je u stranom vlasništvu, no od 200.000 stranaca-vlasnika nekretnine formalno se turizmom bavi samo njih oko 5.000. I dalje ne postoji registar, izvan su sustava oporezivanja i njih nacionalni plan stambene politike uopće ne adresira.

Vlada je u nacionalnom planu stambene politike projicirala da će broj stambenih jedinica nekomercijalnog smještaja rasti do 2030. na 262.000 jedinica. No, realnost je Vladu sustigla već 2024. dok danas imamo 700.000 nekomercijalnih kreveta, kazala je Radolović navevši kako stranci kupuju svaki četvrti apartman, a u nekretnine u Hrvatskoj su proteklih godina uložili oko 7 milijardi eura – većinu u gotovini.

– Dakle, nije problem onih 110.000 registriranih iznajmljivača, jer problem priuštivog stanovanja danas ne proizlazi samo iz turizma. Na njega utječe i nedostatak javne stanogradnje, cijene građevinskog zemljišta, visoke kamatne stope i nedovoljna ponuda stanova za dugoročni najam i niti jedan Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti to neće riješiti, kazala je Radolović.

Rekategorizacija

Prema iznijetim podacima u Hrvatskoj se kroz nekomercijalni smještaj godišnje »okrene« preko 200 milijuna eura.

Saborski su se zastupnici dotakli i pitanja rekategorizacije smještaja svakih 10 godina što je zastupnica Anka Mrak Taritaš (Glas) ilustrirala situacijom u kojoj ekipa krene igrati nogomet i onda im netko prije kraja prvog poluvremena kaže kako sada igraju vaterpolo, dok je Dalibor Paus (IDS) naveo kako je pitanje ima li Hrvatska administraciju da se to provede s obzirom na velik broj iznajmljivača.

– Rekategorizaciju, po nama, treba obavljati tek kada se određena djelatnost obavlja na drugačiji način, ako je objekt promijenio svoj izgled ili namjenu, kazao je Paus.

Govoreći o rekategorizaciji svakih 10 godina, ministar Glavina je, obzirom na činjenicu da nacrt zakona u slučaju nezadovoljavanja uvjeta koji će biti propisani pravilnikom, predviđa i ukidanje rješenja o iznajmljivanju, utvrdio kako se rekategorizacijom samo provjerava ima li objekt još uvijek isti nivo usluge.

– U rekategorizaciji ne gubite rješenje, eventualno se može izgubiti zvjezdicu, kazao je Glavina.

Jedna od novosti jest i to da će apartmane moći kontrolirati i komunalni redari o čemu je Anteo Milos, gradonačelnik Novigrada (IDS) kazao kako su komunalni redari danas gotovo najopterećeniji dio gradske samouprave jer se bave domaćim životinjama, komunalnim problemima, pomorskim dobrom, a sada će se morati uhvatiti ukoštac i s iznajmljivanjem na crno.

Za to, kaže Milos, treba jasno definirati ovlasti komunalnih redara, pogotovo u slučaju nekomercijalnog smještaja u koji se zasad ne može bez sudskog naloga.

Damir Barbir (Centar) je ukazao i kako u današnje vrijeme kvalitetu usluge ne diktiraju rekategorizacija i zvjezdice nego tržište, dakle, potražnja i recenzije gostiju pa je i takav sustav rekategorizacije nepotreban.

– Ovime samo stvaramo pravnu nesigurnost kod iznajmljivača, kazao je Barbir navodeći kako će rezultat ovog zakona biti još više praznih stanova koje će pokupovati stranci i koristiti ih dva, tri tjedna godišnje, dok će male iznajmljivače kad prodaju svoju imovinu »potjerati« van iz Hrvatske.

Glavina: Hiltonova koncesija pitanje je za PGŽ

Saborski zastupnik MOST-a Marin Miletić ponovo je otvorio pitanje naplate korištenja plaže ispod hotela Hilton Costabella što je, kako je ponovio, nedopustivo. Izvijestio je kako je dosad 7.300 Riječana potpisalo peticiju da se raskine koncesijski ugovor s riječkim Hiltonom.

Ministar Glavina mu je odgovorio kako ne dvoji u njegovu želju da poboljša uvjete života, ali i pitao u kakvom je interesu da u srcu sezone dovodi ljude pred jedan visokokategornik i šalje poruku da se u Hrvatskoj događa svašta.

Ponovio je kako po novom Zakonu o pomorskom dobru od 2023. nema odobravanja zatvorenih koncesija, kao i kako je koncesiju za spornu riječku plažu dala SDP-ova Vlada. Glavina je dodao i kako to pitanje treba postaviti Županiji koja je zatvorenu koncesiju stavila u svoj prostorni plan.