Najčešća imena u Hrvatskoj

Za koju godinu razredi će biti prepuni Davida, Jakova, Luka, Mia, Lucija i Sara

Jagoda Marić

Photo: Ivica Galovic/ PIXSELL

Photo: Ivica Galovic/ PIXSELL

Među gradovima najveći pozitivan prirodni prirast imali Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić. Što se tiče općina, vode Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te dvije općine u Međimurskoj županiji



Najveći demografski plus u Hrvatskoj, odnosno više rođene djece od umrlih stanovnika, imali su gradovi i općine na Jadranu i sjeveru Hrvatske, objavio je jučer u povodu Svjetskog dana djece Državni zavod za statistiku.


Tako su među gradovima najveći pozitivan prirodni prirast imali Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić. Što se tiče općina, vode Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te dvije općine u Međimurskoj županiji – Nedelišće i Mala Subotica.


U godini u kojoj je rođeno 36.135 djece, od čega 51,1 posto dječaka i 48,9 posto djevojčica, roditelji su za sinove najčešće birali ime Luka, a za kćeri Mia. Podaci o imenima koje su roditelji davali svojoj djeci natjerali su DZS na zaključak da će za nekoliko godina školski razredi biti puni Davida, Jakova, Ivana i Petara jer spadaju u pet najčešćih muških imena te godine, a najviše djevojčica odazivat će se na imena Ema, Lucija, Sara i Nika.




Na početku prošle pedagoške godine, pokazuju podaci DZS-a, u nekom obliku predškolskog odgoja sudjelovalo je 139.682 djece, od kojih je gotovo 90 posto bilo uključeno u redoviti program. Na djecu u vrtićima pazi 13.617 odgajatelja, dok je na jednog odgajatelja i učitelja u prosjeku dolazilo desetero djece. U hrvatskim je školama bilo 460 tisuća djece, od toga 68 posto u osnovnim školama.


Razbijaju iz DZS-a i neke predrasude o tome da djeca i mladi ne vole čitati, pa tako ističu da je svaki učenik obvezni član knjižnice škole koju posjećuje, ali i da djeca i mladi do 18 godina rado posjećuju narodne knjižnice i da čine udio od 42,2 posto u ukupnom broju korisnika narodnih knjižnica. Uz to u sezoni 2018./2019. u hrvatskim kazalištima odigrane su ukupno 6.793 dječje i lutkarske predstave, koje je uživo odgledalo više od 916 tisuća malih posjetitelja. Iz DZS-a uz Svjetski dan djece podsjećaju na riječi pisca Paula Coelha da dijete uvijek može odrasloga naučiti trima stvarima – da bude veseo bez razloga, uvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što želi.


– Stoga, slobodno kopirajmo dječji modus operandi te ih svakodnevno usmjeravajmo kako bi izrasli u zdrava, slobodna i sretna bića. Jer, ulaganje u djecu najbolje je ulaganje u budućnost, poručuju iz DZS-a.