Mreža

Važan iskorak: U domove zdravlja stiže 130 logopeda i 125 psihologa

Hina

Foto VedranKaruza

Foto VedranKaruza

Ugovaranje psiholoških i logopedskih timova bit će omogućeno nakon donošenja Mreže javne zdravstvene službe koja je sada u javnoj raspravi



Osim u bolnicama, vrtićima, školama te u privatnoj praksi, po nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe, logopedska i psihološka pomoć, i to bez uputnice ili angažmana obiteljskog liječnika, moći će se dobiti i u domovima zdravlja gdje se planira zaposliti 130 logopeda i 125 psihologa.


Ministarstvo zdravstva pri uspostavljanju nove Mreže primijetilo je sve veće potrebe za unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanje razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini zdravstvene zaštite.


Prema provedenim analizama procjenjuje se da ima dovoljno logopeda i psihologa koji će biti zainteresirani raditi u zdravstvenom sustavu i kako bi se u sljedeće dvije godine Mreža javne zdravstvene službe mogla popuniti.




Povećanje upisnih kvota


Ministarstvo zdravstva komunicira s Ministarstvom znanosti i obrazovanja radi povećanja upisnih kvota i za logopede i za psihologe s obzirom da će njihovo uključivanje biti potrebno na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.


“Situacija s psiholozima je nešto složenija s obzirom da nakon završetka studija moraju odraditi vježbe i dobiti licencu za samostalan rad“, istaknulo je Ministarstvo.


Ugovaranje psiholoških i logopedskih timova bit će omogućeno nakon donošenja Mreže javne zdravstvene službe koja je sada u javnoj raspravi.


Kako bi u međuvremenu premostili određeni nedostatak psihološke pomoći na razini domova zdravlja, Ministarstvo je u listopadu 2023. pokrenulo program osnaživanja mentalnog zdravlja u suradnji s domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.


Plaće ugovorenih psihologa i logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite bit će  financirane kroz ugovaranje usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji također financira i program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja.


Psiholozima se povećava mogućnost rada u struci


Hrvatska psihološka komora zadovoljna je iskorakom ministarstva kojim se uvode psiholozi u sustav domova zdravlja.


Predsjednik Komore, Dejvid Zombori kaže kako su se psiholozi zbog nemogućnosti zapošljavanja u tim sustavima najčešće zapošljavali u civilnom sektoru, poput nevladinih udruga i slično.


Od svih studenata koji završe psihologiju na jednom od sedam studija u Hrvatskoj njih oko 220 prijavi svoj vježbenički staž u Komoru.


Broj diplomiranih psihologa je veći od toga, što znači da ih dio ne obavlja vježbe, a prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti moraju završiti program vježbeničkog staža kako bi mogli obavljati psihološku djelatnost.


“Prošle godine na studij psihologije upisalo se 308 psihologa, a ranijih godina upisne kvote bile su i manje. Svi upisani studenti ne završe studij, kao što ni svi psiholozi sa završenim studijem ne odaberu rad u struci“, istaknuo je Zombori.


Od onih koji ostaju u struci, dio je raspoređen po zdravstvenom sustavu, dio u sustavu odgoja i obrazovanja te u sustavu socijalne zaštite.


Hrvatska psihološka komora ima nešto više od 4700 članova od kojih oko 2500 radi u navedena tri sustava, od čega je u zdravstvenom sustavu trenutno zaposleno oko 400 kliničkih psihologa i psihologa.


Manjak logopeda


Logopedi se također slažu s prijedlogom, te upozoravaju da je u Hrvatskoj trenutno manjak logopeda.


Zaposleno ih je oko 1000, no podaci Hrvatskog logopedskog društva pokazuju da se 50 posto njih nalazi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.


“Vjerujemo da će se otvaranjem radnih mjesta po domovima zdravlja i taj dio regionalne dostupnosti riješiti “, izjavila je predsjednica HLD-a Karolina Lice.


Postoje dva studija logopedije u Hrvatskoj: u Zagrebu i u Rijeci. Logopedske predmete mogu izvoditi samo magistri logopedije koji imaju odgovarajuća nastavna zvanja što je u skladu s načelima koja definira Europsko udruženje logopeda kao i  Međunarodna udruga logopeda.


Lopopedsko društvo ističe kako bi povećanje kvota trebalo dogovoriti s fakultetima te osigurati ima li dovoljno kapaciteta za taj postupak.


“Nismo nikako za instant rješenja koja ne osiguravaju potrebnu razinu kvalitete budućih magistara logopedije niti da temeljne logopedske kolegije predaju stručnjaci drugih struka”, izjavila je Lice.


Anja Perić / Hina