ZAGREB – Rat u Ukrajini svaki dan razotkriva po neku slabost i ovisnost Europske unije, pa tako i Hrvatske, a države na to odgovaraju u hodu smišljajući kako riješiti problem koji imaju godinama ili desetljećima, a ruska agresija na Ukrajinu ga je samo aktualizirala. Tako i hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede već tjednima osmišljava potpore pojedinim granama poljoprivrede koje je u tešku situaciju dovela pandemija, a dodatno ju je pogoršao rat u Ukrajini, pa predlaže Program potpora proizvođačima sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu, po kojem bi proizvođači dobili potporu od pet tisuća kuna po hektaru, ali bi ona maksimalno mogla iznositi 35 tisuća eura po proizvođaču, što je oko 265 tisuća kuna.

Javno savjetovanje

U obrazloženju prijedloga koji će u javnom savjetovanju biti do 20. travnja, Ministarstvo navodi podatke koji su, kad je proizvodnja sjemenskog kukuruza u pitanju, bili loši i bez rata u Ukrajini, a taj ih rat čini zabrinjavajućima. Podsjeća Ministarstvo da Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji sjemena žitarica, a poglavito u proizvodnji sjemenskog kukuruza, da se zbog tradicije i znanja kod nas proizvode hibridi svjetskih i domaćih kuća, te da je u razdoblju od 2014. – 2021. godine pod sjemenskim kukuruzom bila 1.844 hektara površine.
– Na žalost, pad proizvodnje sjemenskog kukuruza na povijesno najmanje količine se očekuje u 2022. godini. Prema prvim preliminarnim rezultatima za 2022. godinu u planu je zasnivanje sjemenske proizvodnje na manje od 850 hektara sjetvenih površina, što nije dostatno ni za 30 posto domaćih potreba za sjemenom kukuruza, a nas kao državu stavlja u situaciju ovisnosti o uvozu sjemena koje je često višestruko skuplje, navodi Ministarstvo. Dodaju da su nedostatak nacionalne sjemenske proizvodnje kukuruza domaće tvrtke rješavale tako da se dio proizvodnje ugovarao u državama članicama (Mađarska, Rumunjska i Slovenija), a dio proizvodnje u trećim zemljama kao što su Ukrajina, Rusija, Srbija i Kosovo.

Negativan trend

S druge strane, podaci za prošlu godinu pokazuju da u izvozu sjemena i sadnog materijala iz Hrvatske dominiraju žitarice, posebice kukuruz. Uza sve to, proizvođači sjemenskog kukuruza koji zapošljavaju ukupno oko sedam tisuća radnika, imaju problema s likvidnošću i Ministarstvo im želi pomoći da nastave poslovati.
– Ako se na vrijeme ne zaustavi ovaj negativni trend, proizvođači, a i sama Republika Hrvatska će se naći u vrlo teškoj situaciji. Zbog velikog deficita sjemena kukuruza, negativni učinci izravno će se odraziti na sljedeću vegetacijsku sjetvu, a prvenstveno na sektor stočarstva zbog nedostatka stočne hrane i previsokih cijena, upozorava Ministarstvo. Navode i da su za potpore osigurali ukupno sedam i pol milijuna kuna, ali da će iznos, ako se pokaže da ga interes premašuje, biti povećan.