ZAGREB – Ustavni sud bi danas na osnovu prijedloga Darija Juričana trebao donijeti odluku o tome jesu li u skladu s Ustavom izmjene Zakona o sudovima iz 2018. koje se odnose na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, a jučer im je stigla još jedna inicijativa jednakim povodom, ali s različitom argumentacijom. Potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk fokusirao se na ulogu koja je ovim zakonskim rješenjem dodijeljena Uredu predsjednika, a on smatra da je time prekršen Ustav.

Naime, prilikom promjena Ustava 2010., čiji je glavni predmet bio usklađivanje s europskom pravnom stečevinom, predsjednik Republike dobio je ovlast da uređuje ustrojstvo i djelokrug svog Ureda. Prethodio je tomu spor tadašnje HDZ-ove vlade, koju je vodila premijerka Jadranka Kosor, i predsjednika Ive Josipovića zbog namjere Banskih dvora da se donese zakon kojim bi se regulirao Ured predsjednika. Josipović se tomu usprotivio, pa je u završnoj fazi procesa ustavnih izmjena Vlada predložila amandman kojim je predsjednik Republike, u članku 107. Ustava, ovlašten za odlučivanje o ustrojstvu i djelokrugu Ureda predsjednika. No u članku 44.a, dodanom u Zakon o sudovima prije tri godine, navodi se da dokumentaciju o javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda »Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu predsjednika Republike Hrvatske, koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora«.

Tankoćutna reakcija

Zakonom je, dakle, intervenirano u ono što spada u nadležnost predsjednika Republike i njegov Ured je promaknut u određenog posrednika između DSV-a i saborskog Odbora za pravosuđe, odnosno Opće sjednice Vrhovnog suda. Kad je nedavno okončan javni poziv, DSV je, postupajući po članku 44. a Zakona o sudovima, dostavio Uredu predsjednika podatke o kandidaturi troje prijavljenih. Ured predsjednika, konkretno njegov predstojnik Orsat Miljenić, zatim je u Sabor poslao samo ime Zlate Đurđević, koja nije sudjelovala u javnom pozivu. Sada pak Bauk traži od Ustavnog suda ukidanje zakonskog članka koji već tjednima izaziva žestoke političke sukobe.

– Zbog očite nesuglasnosti navedene zakonske odredbe s Ustavom, podnositelj smatra utemeljenim privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju temeljem osporene zakonske odredbe, piše u prijedlogu za ocjenu ustavnosti koji je Bauk jučer predao Ustavnom sudu.

– Ustavni je sud dosad tankoćutno regirao kada bi se zakonom zadiralo u ovlasti Ustavnog suda, želeći naglasiti da se o Ustavnom sudu može odlučivati samo Ustavnim zakonom. Očekujem da tu tankoćutnost pokažu i kad se očito krše ustavne norme koje se tiču ovlasti predsjednika Republike da uređuje djelokrug i ustrojstvo svog Ureda. Želio bih čuti te jezične vratolomije kojima će nas uvjeriti da davanje jedne zadaće nije i promjena djelokruga Ureda, unaprijed se radujem, izjavio je Bauk na konferenciji za novinare.

Tehnička uloga

Nabrojio je neke političare koji se sigurno dobro sjećaju promjena Ustava 2010., primjerice tadašnjeg ministra uprave Davorina Mlakara, čija je zadaća bila osnivanje povjerenstva koje bi izradilo zakon o Uredu predsjednika, od čega se kasnije odustalo. Mlakar je sada član Ustavnog suda. Spomenuo je Bauk i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, 2010. ministra vanjskih poslova u Vladi Jadranke Kosor, kao i Davora Božinovića, koji je u to vrijeme bio na čelu resora obrane. Najzanimljivije je, međutim, bilo kad je Bauk apostrofirao ustavne suce koji su nekad bili njegovi stranački kolege.

– Kako je odredba o Uredu predsjednika unesena u Ustav 2010., trebali bi je se sjećati i Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko, koji su bili članovi Odbora za Ustav, istaknuo je potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. U toj su stranci izrazito nezadovoljni načinom na koji svoj mandat u Ustavnom sudu obnašaju ovo dvoje bivših visokih dužnosnika SDP-a. Nekadašnja ministrica pravosuđa i predsjednik Sabora ušli su u Ustavni sud kao kandidati SDP-a, a uvijek glasuju zajedno s ustavnim sucima koje je predložio HDZ.

Kada je sredinom lipnja 2010. mijenjan Ustav, HDZ-ovac Dražen Bošnjaković bio je saborski zastupnik koji je o njemu glasovao, 2018. je kao ministar pravosuđa predložio izmjene Zakona o sudovima koje propisuju izbor predsjednika Vrhovnog suda, a danas je on na čelu Odbora za Ustav. Osoba je, dakle, koja zna dosta o ovoj tematici. Baukov prijedlog za ocjenu ustavnosti uopće ga nije impresionirao.

– Zakon sigurno nije protuustavan. Njime je uređena samo tehnička uloga Ureda predsjednika, ova zakonska odredba ničim ne utječe na pravo predsjednika Republike da predloži Saboru kandidata za predsjednika Republike, rekao nam je jučer Bošnjaković.