Prvi put

U Hrvatskoj su trenutno 133 neaktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Država najavljuje da će ih sad sanirati

Jagoda Marić

Zakonske odredbe iz 2013. godine, kojima je predviđena izvanredna sanacija, nisu dosad nijednom primijenjene / Foto Arhiva NL

Zakonske odredbe iz 2013. godine, kojima je predviđena izvanredna sanacija, nisu dosad nijednom primijenjene / Foto Arhiva NL

U Primorsko-goranskoj županiji RH upisana je kao nositelj i ovlaštenik na neaktivna eksploatacijska polja Antin panj u Mrkoplju, Bukovica u Ravnoj Gori, Grič u Vrbovskom, Lopar u Loparu, Podbadanj u Crikvenici, Široko brdo u Fužinama i Zakojnica u Vrbniku



ZAGREB – U Hrvatskoj trenutačno postoje 133 neaktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina, u što nisu uključeni ugljikovodici i geotermalne vode, na kojima se nekada vadila sirovina za proizvodnju građevinskog materijala, ali se već godinama ili čak i desetljećima to ne radi i ta polja nisu sanirana i mogu biti opasna za ljude i okoliš. Kako bi se proveli nužni postupci sanacije, Vlada je krenula u izmjene Zakona o rudarstvu, jer zakonske odredbe iz 2013. godine, kojima je predviđena izvanredna sanacija, nisu dosad nijednom primijenjene i po njima nije proveden nijedan postupak sanacije.


Država i lokalne jedinice nikada nisu nositelj eksploatacijskih polja, odnosno ne eksploatiraju sirovine, nego to rade gospodarski subjekti, ali u slučaju ovih neaktivnih i nesaniranih polja, u Registar eksploatacije mineralnih sirovina upisana je baš država kao nositelj. Dogodilo se to jer ne postoji gospodarski subjekt, odnosno tvrtka koju bi se moglo teretiti da provede sanaciju. Na naše pitanje kako to da država nije uspjela detektirati gospodarske subjekte koji bi, jer su koristili mineralne sirovine, bili i obveznici sanacije, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objasnili su nam da se radi o eksploatacijskim poljima na kojima je eksploatacija najčešće završila prije 90-ih godina prošlog stoljeća. Rudarski gospodarski subjekti većinom nisu bili upisani u sudske registre ili su tijekom godina iz njih brisani, pa, pojašnjavaju iz Ministarstva, nije postojala mogućnost da se putem Državnog inspektorata odredi provođenje mjera na sanaciji. Uz to, u Registru eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, koji vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, postoje, objašnjavaju iz tog ministarstva, neaktivna eksploatacijska polja na kojima još uvijek nije upisana Republika Hrvatska, jer se »provode radnje na mjerama osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš ili rudarski gospodarski subjekt provodi radnje određene po posebnim propisima (studija utjecaja na okoliš ili lokacijska dozvola)«.


Dva modela


Na području Primorsko-goranske županije Republika Hrvatska upisana je kao nositelj i ovlaštenik na neaktivna eksploatacijska polja Antin panj u Mrkoplju, Bukovica u Ravnoj Gori, Grič u Vrbovskom, Lopar u Loparu, Podbadanj u Crikvenici, Široko brdo u Fužinama i Zakojnica u Vrbniku.




Ministarstvo gospodarstva preuzimalo je u razdoblju od 2016. do 2018. godine od ureda državne uprave županijama nadležnost nad istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina za proizvodnju građevinskog materijala, poput tehničko-građevnog kamena, pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta, pijeska i šljunka iz morskog dna i ciglarske gline. Predvidio je to Zakon o rudarstvu iz 2013. godine, kao i izvanrednu sanaciju koja se nije dogodila ni u jednom slučaju, pa se novim izmjenama predlažu dva modela sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, sanacija uz eksploataciju mineralnih sirovina i sanacija polja bez eksploatacije mineralnih sirovina.


U obrazloženju zakona navodi se i to da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uz partnerstvo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima mogućnost provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina bez eksploatacije mineralnih sirovina, te planira po donošenju Zakona započeti postupke sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, kao i ostalim dionicima u procesu sanacije.


Koji model sanacije će se provoditi, određivat će jedinice lokalne i regionalne samouprave na čijem se području eksploatacijsko polje nalazi, odnosno njihova predstavnička tijela.


Prostorni planovi


Proces će započeti objavom Ministarstva o svim neaktivnim eksploatacijskim poljima, i to 30 dana nakon donošenja zakona, a nakon toga su lokalne vlasti u roku od 12 mjeseci dužne donijeti odluku o modelu sanacije na svom području. Ako se odluče na sanaciju uz eksploataciju mineralnih sirovina, morat će prethodno uvrstiti takva eksploatacijska polja u prostorne planove kao prostor za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Rok za donošenje takvih planova je tri godine. U konačnici to znači da će na kraju neka tvrtka uz stjecanje prava na sanaciju uz eksploataciju dobiti i ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina, što znači da će imati i pravo na gospodarsko korištenje tih sirovina.


Sanacija bez eksploatacije mineralnih sirovina provodi se bez gospodarskog korištenja mineralnih sirovina, odnosno sva mineralna sirovina otkopana tijekom tehničke sanacije isključivo se koristi za provedbu mjera osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš na eksploatacijskom polju.


Ako jedinice lokalne i regionalne samouprave ne postupe po tim odredbama i ne donesu odluke, u zakonu se navodi i to da će Ministarstvo iz Registra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina brisati neaktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina, a sva odgovornost i teret daljnjih radnji, kao i sva šteta koja bi mogla nastati bilo kome je na jedinici lokalne samouprave.