RIJEKA – Crvene liste epidemiološki nesigurnih zemalja na kojima se Hrvatska našla još u kolovozu, dale su za očekivati kako će se u rujnu, dakle, u posezoni turiste tražiti povećalom. I doista, iako su najave bile s obzirom na situaciju i dosta dobre, većina se suočila s velikim stornima dolazaka, a nove najave dolazaka su izostale te su turistička mjesta dobrim dijelom opustjela. Zabrinjavajuće je ustvari da su i brojna događanja, koja su iz svibnja prebačena na rujan, također otkazana.

Međutim, iako se radi o vrlo malom broju turista, njih u rujnu ipak još nešto ima. Naime, lijepo i sunčano vrijeme za neke se u prvoj polovini rujna pokazalo kao dobar mamac koji nadvladava i epidemiološka upozorenja. Pokušali smo stoga doznati tko je uopće došao na odmor u posezoni, s obzirom na cjelokupnu epidemiološku situaciju, ne samo kod nas, već i sve više oboljelih i u nama emitivnim zemljama.

Tako podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju da ovog tjedna u Hrvatskoj boravi oko 160 tisuća turista, najviše u Istri, na Kvarneru te u Zadarskoj županiji.

Nijemaca najviše

Od 1. do 15. rujna u Hrvatskoj je ostvareno više od 340 tisuća dolazaka i 3,2 milijuna noćenja što je 40 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju mjereno noćenjima. Od ukupnih 3,2 milijuna noćenja, oko 900 tisuća noćenja je ostvareno u nekomercijalnom segmentu, odnosno riječ je o noćenjima vikendaša.

U dosadašnjem dijelu rujna najviše je noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (915 tisuća), Hrvatske (758 tisuća), Poljske (341 tisuća), Slovenije (307 tisuća), Češke (261 tisuća) te Austrije (92 tisuće). Po vrstama smještajnih objekata najviše noćenja ostvareno je kod iznajmljivača, i to 1,1 milijun noćenja. Slijede kampovi s 540 tisuća noćenja te hoteli s 406 tisuća noćenja.

Većina prometa, dakle, otpada na privatni smještaj, što komercijalni, što na vikendaše. Na Kvarneru tako najveće kapacitete u privatnom smještaju imaju na otoku Krku. Ondje je prema podacima Turističke zajednice otoka Krka, od 1. do 15. rujna ostvareno oko 155 tisuća noćenja što je 35 posto lanjskog prometa.

Najviše noćenja gosti su ostvarili upravo u privatnom smještaju i to oko 83 tisuće noćenja. Oko 50 tisuća noćenja je ostvareno u kampovima, dok su najmanje prometa imali hoteli, tek oko 15 tisuća.
Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka, kazala je kako su u strukturi smještaja Nijemci broj jedan, slijede Slovenci, Česi…

– Zanimljivo je da smo u prvoj polovini rujna imali čak 62 posto više domaćih noćenja. Od ukupno ostvarenih 20 tisuća noćenja, koliko su ostvarili domaći gosti, polovina otpada na kućnu radinost, a po oko 4 tisuće domaćih noćenja su imali kampovi i hoteli, kazala je Šale.

Dolazili i Rumunji

O tome kakva je situacija u privatnom smještaju u posezoni, Dragan Brnić, vlasnik agencije Šilo turist, jedne od najvećih na Krku, koja drži 7 posto otočnih noćenja u privatnom smještaju, kazao je kako su se na prvo mjesto u njegovim kapacitetima probili Poljaci, i tako Nijemce ostavili na drugom mjestu. Slijede Česi pa Rumunji.

– Ove godine je posezona puno slabija nego lani, ali mi smo imali 50 posto Rumunja više nego cijele prošle godine. Kako mogu proći kroz Srbiju bez restrikcija oko COVID-19, njima je, pogotovo od ovog zapadnog dijela Rumunjske, s granicom s Vojvodinom, vrlo jednostavno doći ovamo.

Čak i brže nego, primjerice, gostima iz Praga. S druge strane nemaju problem ograničenja koje imaju oni koji moraju proći Mađarsku ili Austriju pri dolasku na Jadran. Mislim da je to jedan od razloga što smo im mi, pogotovo Sjeverni Jadran, postali top destinacija. No, gosti iz Poljske u posezoni izbili su na prvo mjesto po prometu.

Što se tiče same posezone, istaknuo je, pak, da nije bilo pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj, da bi rujan, ako vrijeme posluži, a poslužilo je, trebao biti – najjači turistički rujan ikada.

– Pa i sada, i uz to što se u svim emitivnim zemljama praktički povećava broj zaraženih, mi i dalje imamo goste. Nije kao lani, ali rezervacije još uvijek dolaze, na svu tu katastrofalnu situaciju, dodao je ovaj dugogodišnji turistički djelatnik. Kako doznajemo, u privatnom smještaju većinom gosti u rujnu borave na Krku od 5 do 8 dana u prosjeku.

Kongresni turizam

Posezona je tradicionalno vrijeme za kongresni turizam, koji je u korona krizi jedan od najteže pogođenih. U Opatiji, čija je posezona dobrim dijelom vezana za kongresne goste, kažu kako su u rujnu uspjeli odraditi nekoliko takvih događanja.

Ivan Sarajlić, izvršni koordinator marketinga Amadria hotela, naime, kazao nam je kako zahvaljujući dobrom vremenu, u Amadria hotelima još uvijek imaju veliki broj gostiju koji su svoj godišnji odmor odlučili provesti u rujnu.

– Zbog postroženih mjera prelaska granica, trenutačno, a tako će biti i u idućim mjesecima, očekujemo najveći broj gostiju iz Hrvatske. Jesenski mjeseci tradicionalno su u Opatiji u znaku kongresnih događanja. Zbog ograničenja prelaska granica, dio stranih događanja će izostati, ali većina domaćih organizatora svoje kongrese i seminare ipak će održati u planiranim jesenskim terminima, rekao je Sarajlić dodajući kako se prilikom planiranja svakog događanja posebna pažnja posvećuje svim propisanim mjerama HZJZ-a.

– Naše kongresne dvorane i hoteli pružaju najbolju infrastrukturu za održavanje raznih vrsta događanja, a tu kvalitetu prepoznali su i naši partneri koji će i u ovim specifičnim uvjetima planirana događanja i održati, zaključio je Sarajlić.