Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, pravnik je s doktoratom iz europskog prava koji je stekao na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji. U Bruxellesu, u najvišem predstavničkom tijelu Europske unije, između ostaloga djeluje kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).

Uz IMCO, Sokol je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta. U skladu s prioritetima svoga mandata – potrošačkim pravima, pravima pacijenata te smanjenjem ekonomske, teritorijalne i socijalne nejednakosti pomoću kohezijske politike, član je Odbora za regionalni razvoj (REGI) te je bio član Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA), koji je sa svojim radom završio krajem prosinca prošle godine.

Aktivnu ulogu hrvatski europarlamentarac ima i u izaslanstvu Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Turske, izaslanstvu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, kao i u izaslanstvu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran.

Direktiva o medu

Razgovor smo počeli s aktualnom temom: novim pravilima o označavanju meda koja su najavljena upravo zahvaljujući njegovom angažmanu.

– Europska komisija potvrdila je da će krajem ožujka ili početkom travnja predstaviti novu Direktivu o medu. To je velika pobjeda za sve potrošače, a posebno za proizvođače meda u Hrvatskoj. Ujedno, to je dokaz da, unatoč snažnom lobiranju interesnih skupina, upornim radom možemo zaštititi interese građana.

Otkad sam imenovan izvjestiteljem Kluba zastupnika EPP-a za Strategiju »od polja do stola« u Odboru IMCO, kontinuirano upozoravam na opasnost od uvoza krivotvorenog meda iz trećih država, posebno Kine.

Med je jedan od proizvoda koji se najčešće krivotvori, a Europska unija je, zbog velike potražnje, prisiljena uvoziti med. Naime, vlastitom proizvodnjom Unija zadovoljava samo 60 posto domaćih potreba. U tom smislu posebno zabrinjava što su istraživanja pokazala da je čak 20 posto analiziranog meda na vanjskim granicama Unije krivotvoreno.

Ni trenutna europska pravila o označavanju meda ne idu u prilog našim pčelarima. Naime, nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU-a i trećih država.

Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. U tom pogledu očekujem da Europska komisija predloži jasna pravila o označavanju meda.

Inače, nakon što Europska komisija predstavi prijedlog izmjene Direktive o medu, Europski parlament i Vijeće morat će usuglasiti svoja stajališta, a za očekivati je da bi nova pravila mogla biti donesena krajem ove ili početkom iduće godine.

Uskoro bi trebala biti predstavljena i nova pravila o označavanju hrane. O čemu je riječ i kako će se ona odraziti na život europskih građana?

– Europska unija priprema nova pravila o označavanju hrane na prednjoj strani pakiranja proizvoda. To će potrošačima pri kupnji omogućiti brz i pouzdan odabir zdravih proizvoda. Sada je situacija takva da su informacije o hrani malim slovima navedene na poleđini pakiranja. Uz to, takve su informacije potrošačima nerazumljive.

Na jedinstvenom tržištu Europske unije prisutno je nekoliko načina označavanja hrane. Primjeri uključuju oznaku »Živjeti zdravo« u Hrvatskoj, simbol zelene ključanice koji se primjenjuje u Švedskoj i Danskoj, sustav Nutri-Score razvijen u Francuskoj ili NutrInform Battery koji se preporučuje za uporabu u Italiji.

Cilj je takvih oznaka pomoći potrošačima pri odabiru zdrave hrane. Očekujemo da će Europska komisija uskoro predstaviti prijedlog ujednačene oznake, pri čemu je važno da prijedlog koji će Komisija iznijeti bude utemeljen na znanosti i da se takvom oznakom ne može manipulirati potrošače.

Primjerice, primjenom jedne od oznaka, gazirano piće s umjetnim sladilom rangirano je bolje od djevičanskoga maslinovog ulja. Drugim riječima, takva oznaka u očima potrošača prikazuje Coca-Colu kao zdravstveno prihvatljiviju od maslinovog ulja, što je nedopustivo.

Zato sam okupio koaliciju u Europskom parlamentu i založio se za uvođenje iznimke od obveze označavanja za maslinovo ulje kako bi se spriječilo da se konzumacija hrvatskog maslinova ulja prikaže kao zdravstveno manje prihvatljiva od konzumiranja Coca-Cole s umjetnim sladilom.

Puno pomaka

Naši ljudi često ne znaju što točno europarlamentarci rade te imaju li hrvatski predstavnici u Europskom parlamentu uopće moć mijenjati stvari. Na primjerima je vidljivo da mogu. Što biste istaknuli kao vaše najveće dosadašnje političke uspjehe tijekom mandata u EP-u te kako funkcioniranje EP-a i važnost te institucije lakše približiti ljudima?

– Zakoni koje donosimo u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu odražavaju se neposredno na svakodnevni život europskih građana i zato je važno da su građani kvalitetno zastupljeni u predstavničkom tijelu.

Primjerice, kad sam postao zastupnik u Europskom parlamentu, nisu mi svi vjerovali da ćemo uspjeti uvesti jedinstveni punjač jer su lobiranja tehnoloških divova uistinu bila do tada neviđena. Međutim, već nakon šest mjeseci u Parlamentu, uspio sam s kolegama zastupnicima na dnevni red staviti rezoluciju kojom zahtijevamo uvođenje jedinstvenog punjača.

Rezultat je toga da će Europska unija od 2024. uvesti jedinstveni punjač za mobitele i drugu elektroničku opremu, a procjene govore da će time potrošači uštedjeti do 250 milijuna eura godišnje. Tu je i pitanje potrošačkih kredita.

Naime, upravo dovršavamo rad na novoj Direktivi o potrošačkim kreditima kojom ćemo zaštititi potrošače kao slabije ugovorne strane u pravnom odnosu s bankama. Tako se više neće moći dogoditi da banke preko noći potrošačima ukinu prekoračenje na računu ili im jednostrano povećaju limit zaduženja.

Poseban odbor za borbu protiv raka (BECA) Europskog parlamenta je tijekom svog mandata u trajanju od 18 mjeseci razmatrao mjere za jačanje pristupa u svakoj ključnoj fazi bolesti: prevenciji, dijagnozi, liječenju, životu osoba koje su preboljele rak i palijativnoj skrbi.

Kao konačni rezultat rada, usvojeno je izvješće »Jačanje Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji«. Kroz više od 160 amandmana, od kojih su gotovo svi prihvaćeni, snažno sam se zauzeo za najmlađe onkološke pacijente, i pokretanje zajedničke nabave skupih lijekova i snažniju suradnju država članica u liječenju rijetkih vrsta raka, čime će se omogućiti lakše, kvalitetnije i dostupnije liječenje.

U izvješću se naglašava i važnost »prava na zaborav«, a osobno se zalažem za donošenje europskog zakonodavstva kojim ćemo na razini Unije zajamčiti »pravo na zaborav« osoba koje su preživjele rak.

Nitko ne smije biti diskriminiran i imati otežan pristup financijskim uslugama zato što je prebolio rak. To su ujedno i politički uspjesi kojima se mogu pohvaliti i koji imaju pozitivan učinak na svakodnevni život građana.

Također, velik dio svog djelovanja u Parlamentu posvetio sam upravo radu na rješenjima koja će ruralnim područjima u Hrvatskoj omogućiti demografsku i gospodarsku revitalizaciju. Jedna od zanimljivih europskih inicijativa koja je sve više aktualna posljednjih godina u Europi, a koju zagovaram na nacionalnoj razini te kojom se zasigurno može pridonijeti razvoju ruralnih područja i demografskoj revitalizaciji je primjena koncepta pametna sela.

Ideja pametnih sela nastala je s drukčijim pristupom prema ulaganjima u ruralna područja i pogledom na njihov razvoj. Naglasak se pritom stavlja na digitalne tehnologije i dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, obrazovanja i zdravstva, dakle sve ono što se može financirati europskim sredstvima, ali i privatnim investicijama.

Nastojim lokalne vlasti i stanovnike ruralnih područja u Hrvatskoj dodatno upoznati s mogućnostima koje koncept pametnih sela nudi, s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja naše zemlje, stoga redovito, u posljednje dvije godine, održavam konferencije na tu temu diljem Hrvatske.

Standardi zdravstva

Gdje je Hrvatska zakinuta po pitanju liječenja i većih prava pacijenata u odnosu na neke druge zemlje Unije?

– Standardi pružanja zdravstvene skrbi u EU-u nisu usklađeni s obzirom na to da postoje znatne razlike među europskim regijama, ali i državama članicama. Mnogo su veće šanse da umrete od raka ako živite u slabije razvijenim regijama Europske unije, nego u najrazvijenijim dijelovima zapadne i sjeverne Europe.

Dakle, nije Hrvatska jedina zemlja koja je zakinuta po pitanju liječenja, već je to širi problem na razini EU-a. To nikako nije u skladu s načelom jednakosti za koje se zalažemo te moramo učiniti sve da bi se te razlike uklonile, a najizdašniji instrument za tu svrhu jest kohezijska politika.

U tom kontekstu, u ožujku prošle godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, usvojeno je moje izvješće na temu »Kohezijska politika kao instrument za smanjenje nejednakosti u zdravstvu i povećanje prekogranične zdravstvene suradnje« u kojem problematiziram zdravstvene nejednakosti u EU-u te pozivam na dodatno financiranje zdravstva uz pomoć sredstava kohezijske politike da bi spomenute nejednakosti uklonili što je više moguće.

Najveći problemi nejednake zdravstvene zaštite vidljivi su u elementima zdravstvene infrastrukture, ali i nedostatka radne snage, koji izravno utječu na uspjeh liječenja u slabije razvijenim regijama.

Upravo zbog toga, dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija su nego ikada prije. Stalno ponavljam da u Europskoj uniji ne smiju postojati građani prvog i drugog reda te svima usluge moraju biti raspoložive i pravovremeno dostupne.

Kao dodatnu opciju rješavanja problema nejednakosti u pružanju zdravstvene skrbi ističem i potrebu za razvojem specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti koji bi bili ravnomjerno raspoređeni širom cijelog teritorija EU-a.

Što osnivanje Odbora za zdravstvo znači za građane Europske unije, odnosno hrvatske građane?

– Europski građani nakon pandemije sve jasnije daju do znanja da od EU-a očekuju da preuzme aktivniju ulogu u zaštiti njihova zdravlja, posebno kada je riječ o zaštiti od prekograničnih prijetnji zdravlju. Osnivanjem Odbora za zdravstvo u Europskom parlamentu stvara se novo tijelo u sklopu zakonodavne grane Europske unije koje je usredotočeno isključivo na zdravstvenu politiku, što do sada nije bio slučaj.

Odbor će promicati prava pacijenata te će na temelju analize dobre prakse također pripremati preporuke koje državama članicama nude praktične i inovativne savjete u područjima koja se tiču jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i uslugama da bi se zadovoljile potrebe naših građana.

Za hrvatske građane, osnivanje novog odbora znači da će njihove zdravstvene potrebe i brige biti daleko više vidljive na političkoj razini Europske unije. Isto tako, Odbor za zdravstvo će pridonijeti promicanju zdravstvenih politika i inicijativa koje su usmjerene na poboljšanje javnog zdravlja u državama članicama, uključujući Hrvatsku.

Digitalizacija prioritet

Na čemu trenutno radite te koje su odredbe u pripremi za iduće razdoblje?

– Na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) Europskog parlamenta prošli tjedan izglasano je moje izvješće o digitalizaciji javne uprave. U izvješću, Europski parlament poziva na daljnju digitalizaciju zemljišnih knjiga, smanjenje troškova ovršnog postupka za građane i uspostavu europskog digitalnog identiteta.

Uz to, izvješćem sam se založio i za dovršavanje infrastrukture koja će omogućiti dostupnost brzog interneta u brdsko-planinskom području i na otocima, što je izrazito važno za daljnji razvoj hrvatskog turizma. Sada nam predstoji i glasovanje na plenarnoj sjednici.

Također, nastavljam rad na Direktivi o potrošačkim kreditima. Predstoji nam još nekoliko krugova teških pregovora, ali vjerujem da ćemo do ljeta imati nova pravila koja će štititi potrošače kao slabije ugovorne strane u pravnom odnosu s bankama.

Očekujem da će se u idućem razdoblju intenzivirati i rad na nekoliko važnih akata iz područja zaštite potrošača i sigurnosti hrane. Radi se o novim pravilima o označavanju hrane. Također, nakon što smo izvršili pritisak na Europsku komisiju, sada očekujemo da će Komisija izaći s pravilima koja će zabraniti zastarijevanje proizvoda, odnosno štetnu praksu namjernog kvarenja proizvoda.

Što se tiče mog djelovanja u području zdravstva, trenutno radim na zakonodavnom aktu EU digitalne zdravstvene putovnice. EU digitalnom zdravstvenom putovnicom stvaramo digitalni prostor u kojem će građani moći jednostavno i besplatno pristupiti vlastitom zdravstvenom kartonu u elektroničkom obliku putem mobitela ili računala, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti. Istovremeno će biti primijenjena najviša razina zaštite osobnih podataka.

Na taj način EU digitalna zdravstvena putovnica donosi hrvatskim građanima kvalitetnije i brže liječenje, ali će i ujedno olakšati liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EU-a.

Primjerice, kada građani iz raznih dijelova Hrvatske odlaze na neki pregled ili medicinski zahvat u Zagreb, medicinsko osoblje nema pristup potpunom zdravstvenom kartonu, odnosno nema uvid u povijest bolesti ili ne zna je li osoba alergična na pojedine lijekove.

EU digitalnom zdravstvenom putovnicom to mijenjamo, podaci svake osobe će biti u digitalnom »cloudu«, a građani će je moći koristiti i u drugim državama članicama. Komisija je u svibnju prošle godine predstavila zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a trenutno je na potezu Europski parlament, ispred kojeg sam izabran za glavnog izvjestitelja te ću formirati glavno stajalište Parlamenta vezano za navedeni zakonodavni prijedlog.

Upravo sam prošli tjedan predstavio nacrt svog izvješća, ostale političke grupacije imaju rok za amandmane do kraja ožujka te potom počinju pregovori između političkih grupacija koje ću osobno voditi. Glasovanje u nadležnom odboru te potom na plenarnoj sjednici očekujem do ljeta, a nakon toga u ime Parlamenta započinjem pregovore s Vijećem i Komisijom, odnosno započinje tzv. trijalog.

Dinamičan život

Kako izgleda jedan prosječan dan u životu europarlamentarca?

– Jedan običan dan je veoma dinamičan, prepun raznih aktivnosti, od glasovanja na odborima i radu na zakonodavnim aktima, do raznih sastanaka, davanja intervjua i slično. Uobičajeno sam od ponedjeljka do četvrtka u Bruxellesu gdje aktivno sudjelujem na sastancima odbora, raznim konferencijama, održavam sastanke s raznim dionicima te organiziram svoje događaje u Parlamentu.

Jednom mjesečno Parlament se seli iz Bruxellesa u Strasbourg gdje se održava plenarno zasjedanje. Četvrtkom navečer se obično vraćam u Zagreb, a petak i vikendi su predviđeni za lokalne aktivnosti, odnosno obilazim razne dijelove Hrvatske.

Zaštita tradicijskih dragulja

Još je i 2015. najavljeno kako će se, primjerice, paška čipka i brački kamen moći zaštititi u EU-u. Koliko su važna nova pravila koja će nastupiti na snagu najkasnije s 1. siječnja 2025.?

– Pravom Europske unije štite se oznake zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao što su nadaleko poznati dalmatinski pršut i slavonski kulen. Međutim, europsko zakonodavstvo ne poznaje pravni instrument zaštite neprehrambenih, tradicijskih proizvoda, a takvih je hrvatska kulturna baština prepuna.

Uz različita nacionalna pravila o zaštiti neprehrambenih proizvoda, dodatni problem je i činjenica da u Europskoj uniji ne postoji prekogranični sustav za uzajamno priznavanje nacionalnih sustava zaštite.

Paška čipka, šibenski botun ili pak slavonski zlatovez samo su neki od tradicijskih dragulja našeg kraja čija se tehnika izrade brižno čuvala i prenosila s generacije na generaciju. Predugo su tradicijski neprehrambeni proizvodi bili nezaštićeni i stoga je krajnje vrijeme da europskim zakonodavstvom prepoznamo vrijednost naše kulturne baštine i zaštitimo vrijedan rad lokalnog stanovništva od krivotvorina iz trećih država.

Ponosan sam stoga što, u Europskom parlamentu, radimo na pravilima o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Ona su iznimno važna jer će zajamčiti da nitko neće ostvariti korist nauštrb tradicionalne proizvodnje.

Uskoro nam predstoje pregovori s državama članicama i Europskom komisijom te očekujem da ćemo do ljeta postići konačan dogovor.

Crnu Goru ugrožavaju antieuropske političke snage

Kao član izaslanstva za Crnu Goru, kakvom ocjenjujete trenutnu političku situaciju u toj zemlji? Je li Crna Gora daleko od EU-a?

– Crna Gora država je duge povijesti, vlastite samostalnosti i suživota pripadnika različitih vjerskih i nacionalnih skupina, a njeni lideri trebaju i dalje aktivno održavati takav suživot.

Nažalost, politička situacija u Crnoj Gori u zadnje vrijeme zabrinjava ponajprije zbog uplitanja antieuropskih političkih snaga u unutarnje stvari Crne Gore, zbog čega je potrebno suprotstaviti se hegemonističkim idejama koje dolaze iz Beograda, kao što je »srpski svet«.

Nedavno je u Crnoj Gori, protivno preporukama Venecijanske komisije, od strane prosrpske većine u Skupštini izmijenjen Zakon o predsjedniku čime je ova zemlja zapala u ustavnu krizu bez presedana.

Nesporno je da takva praksa ne doprinosi daljnjoj europskoj integraciji Crne Gore i zato se nadam da će se politički dionici u Crnoj Gori odlučno suprotstaviti onima čiji je cilj dovesti u pitanje postojanja crnogorske nacije i njezine samobitnosti.